Hoće li i Izrael ući u EU?

U austrijskoj predizbornoj kampanji za Europski parlament, kojoj ekstremna desnica sve više nameće ritam, pojavili su se plakati nacionalističkih slobodnjaka (FPÖ) s natpisima “Ne dopustimo da Izrael pristupi Europskoj uniji!”. Isto kao što su nedavno iz njihove kuhinje proizašli slogani protiv pristupa Turske EU, sada se upotrebljava Izrael i navodni planovi o pristupanju židovske države Uniji, da bi se preko antisemitizma lovili ekstremni glasovi. Tu se Haiderovi nasljednici najbolje snalaze.

Pa ipak, zar je članstvo Izraela u Europskoj uniji zaista nešto o čemu se u Europi raspravlja? Zanimljivo je da austrijski slobodnjaci tu temu nisu baš sasvim isisali iz prsta. Nedavno je izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman izjavio da je pristup njegove zemlje EU za njega “opcija” koja bi se po njemu trebala ostvarivati “korak po korak”. Lieberman je postavio i pitanje: gdje bi danas bili europska kultura i civilizacija da nije bilo Kafke ili Sigmunda Freuda?

Nedavno ispitivanje javnog mnijenja, koje je provela zaklada Konrad Adenauer u Tel Avivu, pokazalo je da bi 75 posto Izraelaca pozdravilo pristup svoje zemlje Europskoj uniji. Ali što zapravo stoji iza Liebermanove retorike? Odnosi između Izraela i Europske unije danas nisu dobri. Bruxelles se zauzima za pravo Palestinaca na državu.

S druge strane, Avigdor Lieberman pripada ultranacionalističkim krugovima koji o palestinskoj državi ne žele ni čuti. Zbog toga se za vrijeme njegove nedavne europske turneje s njime nije htio sastati ni Sarkozy ni njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier.

Primjerice, Berlusconi se prije nekoliko godina zauzeo za primanje Izraela u Europsku uniju. Postoji i izjava austrijskog narodnjaka (ÖVP) Ernsta Strassera, koji je jednom prilikom rekao da bi se pristup Izraela mogao uklopiti u širi europski koncept, što sada ekstremna desnica koristi za antisemitsku promidžbu u izbornoj kampanji.

Situacija na kontinentu danas je takva da u EU nijedan ozbiljan političar ne razmišlja o pristupu Izraela. Američki predsjednik Barack Obama ima drukčiji pristup Bliskom istoku nego njegov prethodnik George Bush i zalaže se za tzv. novi put koji bi trebao uključivati koegzistenciju dviju država, izraelske i palestinske.

Desničarska Netanyahuova vlada to odbija, ali ne želi proigrati tradicionalno savezništvo s Amerikom. Na “opcije” Avigdora Liebermana o pristupu EU ozbiljni analitičari u Izraelu ironično odmahuju rukom.

Čak je jedan izraelski dnevnik u Tel Avivu poručio da bi Izrael prije mogao postati 51. savezna država Amerike nego članica Europske unije.