HNB odbio bankama posuditi 6,6 mlrd. kuna

Kuna je od kraja rujna 2008. godine izgubila na vrijednosti 4 posto, najmanje od svih valuta među državama srednje i istočne Europe, no veliko je pitanje hoće li na tome stati. Danas je HNB nastavio braniti tečaj pa je odbio sve zahtjeve banaka za kratkotrajnom pozajmicom od 6,6 milijarda kuna, a to je automatski diglo kamate na tržištu novca.

Pliva u dugovima
Danas se na međubankarskom tržištu trgovalo neznatno iznad 7,40 kuna za euro, a taj se omjer zadržao i nakon izostanka repo-aukcije. No istog je dana skočila kamatna stopa na tržištu novca sa 9,14 na 9,80 posto. Današnja je intervencija HNB-a bila očekivana jer je središnja banka objavila da bi tečaj u ovoj godini trebao biti od 7,25 do 7,35. Slabljenje kune prema euru 4 posto mnogo je za dužnike opterećene deviznim klauzulama, ali ono nije ni blizu gubitku koji su pod utjecajem krize pretrpjele valute drugih istočnoeuropskih zemalja.

Poljska nacionalna valuta zlot izgubila je od kraja rujna 2008. godine 30 posto, mađarska forinta 16, češka kruna 12, a srpski dinar 13 posto. Tečaj kune posljednji je put bio 7,40 u travnju 2007. godine, a potom je zbog velike ponude deviza euro padao sve do 7,11 – koliko je bio potkraj rujna 2008. godine. Više nitko ne vjeruje da će Hrvatska plivati u eurima kao tada, čime bi se tečaj vratio na razine kakve su bile 2008. (prosjek 7,22), već su sve češća nagađanja da će euro vrijediti više od 8 kuna.

– Mnogo toga ovisi o HNB-u – komentar je Mladena Smiljanića, analitičara Zagrebačke banke, koji kaže da je sadašnje kretanje tečaja posljedica niza tržišnih okolnosti.

Tijesno do sezone
U prvom dijelu godine stiže na naplatu više od 2 milijarde eura vanjskog duga, oko 1,5 milijardi eura obveze su privatnog sektora i banaka, a pola milijuna eura otplata je državnih obveznica. Ponuda deviza bitno je manja od potražnje jer su presušile strane investicije, a smanjene su i kreditne linije. Smiljanić kaže da će taj nerazmjer trajati sve do turističke sezone.

Domaći analitičari, inače, prognoziraju tečaj od 7,40 do 7,50, a to je nešto iznad prognoza koje je spomenula središnja banka. Guverner je kazao da bi za održavanje stabilnog tečaja HNB mogao potrošiti oko milijardu eura deviznih rezervi, a za sve daljnje intervencije trebala bi pomoć međunarodnih financijskih institucija. Inače, bruto devizne rezerve zemlje pale su sa 10,2 na 9,1 milijardu eura.