Ginemo zbog brzine

Statistika je neumoljiva. Čak 45 osoba više nego u 2007. (619) poginulo je lani (664) na našim cestama. Tako je nastavljen trend povećanja proja poginulih u prometu, koji traje od 2005., kad je na prometnicama stradalo najmanje ljudi (597) unazad 10 godina, iako se broj nesreća stalno smanjuje.

Zbog nepropisne brzine i brzine neprimjerene uvjetima na cesti u 2008. poginula je 331 osoba, što je točno 50 posto ukupno poginulih lani na našim cestama. Nije to ništa novo, nepropisna brzina već je godinama pogreška vozača koja oduzima najviše života.

Druga je pogreška vozača zbog koje je poginulo najviše ljudi (48) nepoštivanje prednosti prolaska. Slijedi nepropisno pretjecanje (21 poginuli), nepropisno skretanje (18 poginulih) i vožnja na nedovoljnoj udaljenosti te nepropisno uključivanje u promet (po 12 poginulih osoba). Slijetanja automobila sa ceste (208) i sudari automobila u pokretu (228) najsmrtonosniji su uzroci pogibije kad govorimo o vrstama prometnih nesreća, a najkritičnija su mjesta svakako zavoji (224 pogibije).

Proučimo li te gole statističke podatke, možemo pretpostaviti kako izgleda jedna tipična hrvatska pogibija u prometu koju gotovo svakodnevno možemo čitati na stupcima crne kronike.

Vozač s prevelikom brzinom ulazi u zavoj koji ne uspijeva svladati i izlijeće s ceste, a u automobilu vozač i putnici smrtno stradavaju. Ili, zbog neprilagođene brzine kojom vozač ulazi u zavoj udara u drugo vozilo, pa osim njega i putnika stradavaju i vozač i putnici u drugom vozilu.

Osim vozača i putnika u prometu su najugroženiji pješaci. Prošle ih je godine poginulo 130, što je pet osoba više nego u 2007., iako je i naleta na pješake bilo 8,9 posto manje nego godinu ranije. Porastao je i broj poginulih biciklista (sa 24 na 38 pogibija) i motociklista (s pet na 15 pogibija).

I dalje mladi vozači, unatoč određenim zakonskim ograničenjima, prouzročuju višestruko više prometnih nesreća prema njihovu udjelu u ukupnom broju broju vozača.