Dvije nove elektrane u Podravini

Još je neizvjesna sudbina HE Novo Virje koju su isključili iz prostornih planova u Koprivničko-križevačkoj županiji i općini Gola, a prema nekim nagovještajima, mogla bi se ipak naći u strategiji HEP-a. Istodobno u Podravini posežu za obnovljivim izvorima energije. Riječ je ponajprije o elektrani na geotermalne vode u Kutnjaku pokraj Legrada, a potom i o prvoj elektrani na bioplin čija je gradnja već počela u Malom Otoku, također u legradskoj općini.

Iskorištavanje termalnih voda iz naftonosnog podzemlja nije od jučer, a u tome su zasad najdalje otišli u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je već osnovano poduzeće Geo Podravina koje će voditi cjelokupan posao vrijedan 1,5 milijardi kuna. Početnih deset milijuna država je već dodijelila općini Legrad za otkup zemljišta, a HEP i Ina Naftaplin, koji su među šest osnivača poduzeća, osposobit će bušotinu za dovođenje vruće vode te izgraditi geotermalnu elektranu snage 2,5 megavata koja bi prvu struju trebala proizvesti potkraj 2010. godine, a kako ističu u Geo Podravini, ona bi se uskoro mogla i udvostručiti.

Geotermalna će se bušotina, međutim, višenamjenski iskorištavati, među ostalim i za proizvodnju povrća i cvijeća na 15 hektara plasteničkih površina te za godišnji uzgoj 150 tona jegulja, a kasnije i somova. Istom energijom koristit će se sušara po svoj prilici koprivničke Podravke, a na istom energetskom resursu razvijat će se, navodi Mladen Vernić, općinski načelnik Legrada, i turizam – od toplica do bazena i hotela. Za taj dio, dodaje, uskoro će potražiti koncesionara, kao i za proizvodne programe u kojima bi se, po njegovu mišljenju, za nekoliko godina trebalo zaposliti do 500 radnika.

Istodobno je u Malom Otoku počela izgradnja električne centrale na bioplin snage jednog megavata u koju Marijan Markan preko svojega poduzeća Bionerg ulaže 5,5 milijuna eura. Tehnologija proizvodnje struje od organskog otpada, ponajprije gnojnice koja se već taloži u bazenima iz njegovih tovilišta i farmi krmača te od zelene travnate mase, prenesena je iz Austrije gdje se na sličnim farmama već godinama podižu slični energetski objekti.

– HEP će u skladu sa zakonskim rješenjima otkupljivati svu tako proizvedenu struju te računamo na povrat za otprilike sedam-osam godina – napominje Marijan Markan.