Domaćeg voća bit će dovoljno tek za 6 godina

Argentinske ili talijanske kruške, španjolske trešnje i jagode ili talijanske nektarine samo su neki od proizvoda na štandovima pod šestinskim kišobranima Dolca.

No, za šest godina slika bi se mogla promijeniti i štandovima bi napokon moglo dominirati voće i povrće koje se sve intenzivnije uzgaja u Zagrebačkoj županiji.

Ondje je na plantažama i voćnjacima posađeno 400.000 sadnica jagoda, 17,57 hektara jabuka, 8,63 hektara krušaka i 6,24 hektara breskvi.

Ničija zemlja
No, unatoč ulaganjima u poljoprivredu, u županiji još nema dovoljno voća, povrća ni mliječnih proizvoda da bi prehranili stanovnike Zagreba ili županije. Da bi poljoprivrednici u tome uspjeli, trebaju im još godine okopavanja na novim hektarima zemlje. Koliko je točno zapuštene i neobrađene zemlje u okolici Zagreba nitko ne zna.

– U Zagrebačkoj županiji ima neiskorištenog zemljišta na kojem bi se moglo saditi i sijati, ali nemamo informacije o konkretnoj površini. Sva ulaganja u poljoprivredu vidljiva su za najmanje tri godine, a nastavi li se ulagati, imamo sve preduvjete da za šest godina hranimo cijeli grad i županiju – odgovorila je Gordana Županac, pročelnica županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu.

Iako su Grad Zagreb i županija ukupno lani dali 31 milijun kuna pomoći poljoprivrednicima, Zagrepčani će radije u vrećicu ubaciti uvozno voće koje je, kažu prodavači na Dolcu, jeftinije.

No, cijene nalijepljene na škarniclima govore drukčiju priču. Tako za argentinske kruške treba iz novčarke izvaditi 24, za nektarine i marelice koje dolaze iz Italije 44, a za španjolske trešnje 40 kuna. Samo nekoliko stotina metara od Dolca, kod Glavnog kolodvora, mogu se nabaviti sočne jagode zagrebačkih proizvođača za 10 kuna po mjerici.

– Mi poljoprivrednici dobijemo poticaje za proizvodnju, proizvedemo, a prodaje se uvezeno. Nije li to smiješna situacija? Imam plantažu jagoda u Moslavini sa šest tisuća sadnica. U nju sam uložio više od 20 tisuća kuna, a jagode prodajem isključivo na svojoj plantaži jer se ne isplati unajmljivati štand na našim tržnicama – kaže Franjo Lojen, jedan od proizvođača jagoda. Njegova mu proizvodnja pruža dobru zaradu, ali konkurencija uvezene robe div je s kojim se ne može boriti. Isto je i s proizvođačima povrća i mliječnih proizvoda.

Dragec i Kriško zaštićeni
Prošle godine proizvedeno je 52 milijuna litara mlijeka, a udruga malih sirara na godinu proizvede 80.380 kg sira. Ipak, takav se sir može kupiti samo na gospodarstvima koja ga i proizvode. Jedino sirevi Dragec i Kriško, koji su zaštićena robna marka županije, mogu se nabaviti u četiri trgovačka lanca, ali ne i u manjim trgovinama.