Sljedeći mjesec, a nakon što dobije pozitivno mišljenje Europske komisije, Vlada bi trebala usvojiti strategiju pametne specijalizacije. Napravljena je na temeljima spoja industrijske i inovacijske strategije, a preduvjet je za povlačenje novca iz ESI (strukovnih i investicijskih) fondova namijenjenih za istraživanje, razvoj i inovacije. Zanimljivo je da EK u nekim zemljama tu strategiju nije odobrio jer je smatrao da države nisu točno utvrdile ključne sektore.
– Alokacija od 330 milijuna eura iz ESI fondova namijenjena je poslovnom sektoru za aktivnosti istraživanja i razvoja – kaže pomoćnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš (na fotografiji). Iskustva drugih zemalja pokazuju da mnoge međunarodne kompanije sele svoje istraživanje i razvoj u zemlju koja u tu svrhu može dobiti novac iz EU. Zato bi trebao biti cilj da se prijavi i što više domaćih tvrtki, a neke od njih su nam potvrdile da pripremaju projekte.
– U području istraživanja i razvoja, uz postojeće projekte koji su u raznim fazama realizacije, imamo i nekoliko novih, za koje očekujemo da bi mogli zadovoljiti kriterije natječaja – kažu u JGL-u. Kandidirat će se i Pliva te ostale tvrtke čiji je sektor država proglasila strateškima. No već i prethodne dvije godine kroz operativni program poticaja resorno je ministarstvo usmjeravalo novac u strateške grane što je, tvrdi se, dovelo i do rasta industrijske proizvodnje.
Ciljevi iz strategije pametne specijalizacije podudaraju se s onima iznesenima u industrijskoj strategiji. Predstavljanje operativnog plana započet će ovaj tjedan po županijama, a kao glavne strateške grane izdvojieni su proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, gotovih metalnih proizvoda, računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, električne opreme, namještaja, prehrambenih proizvoda, računalno programiranje...
– U ovoj godini kroz operativni program kapitalnih ulaganja radi zadržavanja i povećanja broja radnika poduzetnicima će se dodijeliti novčana potpora u vrijednosti 90 mil. kuna – kaže Radoš. Vezano uz industrijsku strategiju, Ministarstvo predlaže i izmjene i dopune nekoliko zakona, među kojima je i Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja koji je u završnoj fazi usklađivanja.
– Osnovni je cilj osiguranje sigurnog i stabilnog investicijskog okruženja, odnosno "sklapanje sporazuma" između države i investitora te izvozno orijentiranih poduzeća na razdoblje od 10 godina uz garanciju nepromjenjivosti uvjeta poslovanja za sve projekte za koje država procijeni da pridonose ostvarenju strateških ciljeva – objašnjava Radoš.
Bit će i poreznih olakšica te još nekih mjera i aktivnosti kao što su neoporeziva kamatna stopa na stambeni kredit zaposlenika visoke stručne spreme do 30. godine starosti, omogućavanje zakupa i korištenje državne imovine po povoljnim uvjetima za ulaganja od 10 milijuna kuna i zapošljavanje najmanje pet VSS radnika, ubrzavanje procesa naplate potraživanja te pojednostavljenje zapošljavanja inozemnih stručnjaka deficitarne struke.
>> Predstavljena industrijska strategija RH 2014.-2020.