Vlada zna kako će upravljati, ali i dalje ne zna – čime

Vlada je izradila nacrt strategije upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za sljedeće četiri godine, no riječ je o dokumentu koji opet ne obuhvaća važne podatke o vrijednosti cjelokupne imovine. Problem je, naime, što u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni registar imovine države, a posebno je problematičan popis nefinancijske imovine, upozorava Anto Bajo s Instituta za javne financije u novom osvrtu posvećenom upravljanju državnom imovinom i obvezama javnog sektora.

Povoljnije zaduživanje

Podaci o vrijednosti imovine temelj su razboritog upravljanja imovinom, ali i obveza države, kaže Bajo. A usporedbom ukupne imovine i obveza dobiva se kvalitetnija slika stanja državnih financija. Dokaz je tome stanje financijske imovine i obveza. U 2011. godini financijska imovina opće države bila je 33,6 milijardi eura (76% BDP-a), a financijske su obveze bile 37,8 milijardi eura (85,2 % BDP-a). To upozorava na negativnu neto financijsku vrijednost u iznosu od 4,2 milijarde eura (-9,2% BDP-a). Čak i s negativnom vrijednosti Hrvatska se i dalje nalazi u grupi osam zemalja EU s najmanjom neto financijskom vrijednosti, a u sredini je po visini obveza opće države u postotku BDP-a. Procjenom ukupne vrijednosti imovine te izradom bilance (imovine i obveza) porastao bi kredibilitet i ugled države pred domaćim i inozemnim investitorima i vjerovnicima, što bi se značajno odrazilo na promjenu investicijske klime i na povoljnije uvjete zaduživanja države na financijskom tržištu, smatra Bajo.

Kontrola rizika

Strategiju upravljanja imovinom treba pratiti strategija upravljanja javnim dugom kako bi se državne financije pomaknule od klasičnog upravljanja prihodima i rashodima na upravljanje imovinom i obvezama te potencijalnim rizicima koji proizlaze iz tih transakcija. Ministarstva financija zemalja članica EU, ali i ostalih, redovito izrađuju i na internetu objavljuju takve strategije. Strategiju upravljanja javnim dugom treba izraditi za razdoblje do 2015. godine, smatra Bajo, s projekcijama dospijeća obveza do 2022. (dokad dospijevaju obveznice) i potencijalnih obveza (državnih jamstava) do 2038.

>> Ljubo Jurčić: Dugove treba vraćati boljim upravljanjem