Iz usta poduzetnika često se može čuti kako Vukovarsko-srijemska županija ima veliki potencijal vezan za prirodne resurse, od kojih su najznačajniji obradive površine, šume, nalazišta nafte, plina, gline i šljunka taj potencijal još uvijek je daleko od iskorištenog.
Mali i srednji poduzetnici u Vukovarsko-srijemskoj županiji dijele sudbinu cijelog društva, koja se najviše odrazila na smanjenje broja zaposlenih u svim sektorima.Od početka krize, broj velikih i srednjih poduzeća u ovoj županiji nije se značajnije mijenjao. Broj srednjih poduzeća smanjen je za dva, no zabilježen je značajniji rast malih u odnosu na 2008. Prema podacima Bisnodea, broj malih tvrtki povećan je 23,3 posto, sa 1304 narastao je na 1609.Unatoč tom povećanju, analiza koji su za Poslovni dnevnik napravili analitičari Bisnodea, pokazuje da se broj zaposlenih kod malih poduzetnika od 2008. smanjio za 632. U 2008. ih je bilo 10.259, a 2012. 9.627. Ista analiza pokazuje kako su srednja poduzeća od 2008. izgubila 178 radnika pa su u 2012. zapošljavala 4.238 ljudi. Vukovarsko-srijemska županija tako je u 2012. u realnom sektoru brojala ukupno 17.349 zaposlenih u 1653 registrirana poslovna subjekta koji su poslovali kao obveznici poreza na dobit.
Srednji značajno povećali izvoz
"U 2012. svi poduzetnici županije ostvarili su ukupno 9,93 milijarde kuna prihoda uz 10,63 milijarde kuna rashoda što je, uz 28 milijuna kuna poreza na dobit, rezultiralo s 461 milijunom kuna neto gubitka", ističe Nikola Nikšić, direktor sektora analitike i strateškog razvoja u Bisnodeu dodajući kako je odnos dobitaša i gubitaša na nivou cijele županije smanjen s omjera 72 naprema 27 posto iz 2008., smanjen na 62 posto naprema 38 posto u 2012. Nakon četverogodišnjeg pada poslovnih prihoda, u analizi stoji i da su 2012. mali poduzetnici zabilježili rast u vrijednosti 233 milijuna kuna (5,6%) u odnosu na prethodnu godinu. No, kako je taj rast bio znatno manji od rasta poslovnih rashoda, 2012. je bila prva godina u razdoblju dugogodišnje krize u kojoj su mali poduzetnici županije kumulativno zabilježili gubitak kao negativan rezultat iz operativnog poslovanja."U odnosu na 2011., u 2012. su poslovni rashodi povećani za 9,1 posto, u apsolutnoj vrijednosti za 378 milijuna kuna (najviše na pozicijama nabave trgovačke robe i vrijednosnih usklađenja nenaplativnih potraživanja i dugotrajne imovine).
Prihodi od izvoza stagniraju u apsolutnim vrijednostima, i predstavljaju znatno manju prihodovnu komponentu nego je to u prosjeku kod malih za cijelu Hrvatsku (10,9%). U 2012. pokrili su samo 65 posto vrijednosti uvoza", dodaje Nikšić. Osim toga, nastavlja, broj dana u kojima mali županije naplaćuju potraživanja negativno odstupa od prosjeka malih Hrvatske (118) i to se potvrđuje visokim (što više to negativnije) indeksom kvalitete prodaje koji iskazuje udio potraživanja od kupaca u prihodima od prodaje.Razlog negativnih trendova u Vukovarsko-srijemskoj županiji možda je i činjenica da raspoloživi prirodni resursi još nisu adekvatno iskorišteni, i da u tome leži prigoda za značajne pozitivne promjene. Zasada, i u ovoj županiji, kao i većini hrvatskih županija, po brojnosti aktivnih poslovnih subjekata vodeća djelatnost veletrgovina, a na trećem mjestu maloprodaja. Unatoč visokom postotnom rastu izvoza, i kod srednjih je kao i kod malih još uvijek ostvarena negativna vrijednost neto izvoza (pokrivenost uvoza izvozom 65,5%). Udio izvoza u poslovnim prihodima srednjih županije je za 42,3 posto manji od prosjeka Hrvatske koji je 18,9 posto.
Iskorak u razvojne projekte
"Iako je većina srednjih registrirana u proizvodno-prerađivačkim djelatnostima, prijevozu i graditeljstvu, u kojima je kvalitetna i moderna dugotrajna materijalna imovina bitan preduvjet konkurentnosti i efikasnosti, vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu u zadnje tri godine (2010. - 2012.) prepolovljena u odnosu na vrijednost iz 2008", tvrdi Nikšić dodajući kako pritisak negativnog rezultata poslovanja, neto gubitak koji je registriran u posljednje dvije godine, zasigurno djelomično zamagljuje ideje i razmišljanja o ulaganjima i njihovu realizaciju na dulje rokove. Ističe da se bez takvih poteza teško mogu stvoriti preduvjeti za neophodan radikalan preokret.Ipak, promatrajući optimistično može se kao pozitivno istaknuti da srednjim poduzećima u prilog poticanja proaktivnosti i hrabrijeg iskoraka u razvojne projekte idu i pokazatelji likvidnosti (još uvijek pozitivan neto radni kapital, sasvim solidan koeficijent tekuće likvidnosti, pozitivno smanjen i nizak indeks kvalitete prodaje), koeficjenti zaduženosti koji ukazuju da nije došlo do prezaduženosti te za hrvatsko gospodarstvo više nego dobri rokovi naplate i plaćanja.
Luka Vukovar
Tomislav Mihaljević, direktor Luke Vukovar
Da bi se riješio problem gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji potrebno je pokrenuti gospodarski razvoj cijele Hrvatske, smatra Tomislav Mihaljević, direktor Luke Vukovar. Što se tiče same Luke Vukovar, za njezin je razvoj potrebno dovesti gospodarske subjekte koji će korisititi usluge luke, no oporavak ovisi i o cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske, ali i cijele regije. "Prednost za poduzetnike u Vukovaru je to što moraju plaća ti 50 posto manje za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te na porez na dobit. Unatoč što su neki skeptični, taj zakon ovdje funkcionira vrlo dobro. Naravno, državi prvo treba platiti sve doprinose, nakon čega mogu dobiti povrat. To gospodarskim subjektima puno znači", smatra Mihaljević, dodajući kako je potencijal županije svakako poljoprivreda i šumarstvo ta malo gospodarstvo.
Eurco
Željko Marić
"Mali i srednji poduzetnici u Vukovarsko-srijemskoj županiji dijele sudbinu cijelog društva. Iako ona na prvi pogled ne izgleda svijetlo, ipak se uočava značajan pomak u otvaranju prilika za sufinanciranje vlastitih projekata, kako iz domaćih izvora, tako i iz europskih fondova", smatra Željko Marić, direktor tvrtke Eurco istaknuvši kako postoji određena pozitivna klima za aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Marićeva se tvrtka specijalizirala i usavršila u segmentu rušenja građevina te radova u segmentu zaštite okoliša i vodnih građevina. I dok su segmentu rušenja potencijali značajno smanjeni zbog izostanka velikih investicija, Marić kaže da je potencijal tržišta zaštite okoliša i vodnog gospodarstva dovoljan za opstanak tvrtke njihove veličine."Vremena više nisu takva da se mali i srednji poduzetnici isključivo moraju naslanjati na velike subjekte, već se mali i srednji poduzetnici moraju okrenuti generiranju vlastitih projekata i iskorištavanju sredstava iz raznih fondova", smatra Marić.