Weekend media festival

Što je ostalo od novinarstva u Hrvatskoj?

Foto: Danijel Berkovic/Pixsell
media
Foto: Danijel Berkovic/Pixsell
media
Foto: Danijel Berkovic/Pixsell
media
Foto: Danijel Berkovic/Pixsell
media
Foto: Danijel Berkovic/Pixsell
media
Foto: Danijel Berkovic/Pixsell
media
20.09.2014.
u 13:53
Od 12.500 zaposlenih u medijima u četiri godine do 2012. ostalo je 9300 zaposlenika, što je pad od 25 posto
Pogledaj originalni članak

Što je ostalo od novinarstva u Hrvatskoj zapitali su se na Weekend media festivalu, a prema mišljenju panelista koji su na ovu temu diskutirali  čini se da mediji levitiraju između utjecaja politike i političara i utjecaja moćnih kompanija, odnosno njihovih marketinških budžeta koji postaju sve važniji u vrijeme krize. Od 12.500 zaposlenih u medijima u četiri godine do 2012. ostalo je 9300 zaposlenika, što je pad od 25 posto. I dok dio novinara drži da je to dovelo do pritiska na slobodu novinara, kolumnist Večernjeg lista Gojko Drljača zaključio je da je zapravo došlo do rasta produktivnosti novinara.

Sloboda medija narasla je i zbog agresivnosti komercijalnih medija koji su pokazali da nema nedodirljivih. Činjenica je da je tiskanim medijima naklada pala za 700 tisuća primjeraka, ali je zato online dobio oko 800 tisuća čitatelja - istaknuo je Drljača napominjući da ne prihvaća tezu po kojoj je veća produktivnosti utjecala na pad kvalitete.

S Drljačom se ne slaže novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić koja drži da se položaj novinara uslijed krize znatno pogoršao, ali ističe da politika i dalje pokušava zadržava kontrolu nad medijima.

Milanovićeva Vlada ima liste podobnih i nepodobnih novinara. Služi se spinovima i nastavlja model programiranog komuniciranja s javnosti, kako je radila Vlada Ive Sanadera. Premijer i predsjednik nisu u cijelom mandatu održali redovitu konferenciju za medije jer su sve bile onda kad su to oni htjeli i na teme koje su željeli komunicirati- požalila se Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista podsjećajući da je Hrvatsko novinarsko društvo apeliralo na premijera Zorana Milanovića da održava redovite konferencije za medije i ne pravi razlike među novinarima. 

Da političari nisu jedini koji koriste svoj utjecaj da bi kreirali sadržaj u medijima i oblikovali pozitivniju sliku o sebi drži i novinar 24 sata Tomislav Klauški koji je uvjeren da su danas čitatelji na dnu piramide, odnosno da je on zadnji kojem se novine obraćaju.

- Ljudi koji kupuju novine zadnji su u piramidi interesa izdavača- kaže Klauški.

I dok se tiskani mediji  bore u uvjetima pada prodaje novina na televizijsko tržište stiže još jedna komercijalna televizija N1. Direktor nove televizije Dubravko Merlić otkrio je dio programske sheme televizije koja će emitirati vijesti iz cijele regije u prime time-u s posebnim naglaskom na poslovne vijesti za koje će se odvojiti 15 minuta dnevno.  Televizija bi s radom trebala krenuti uskoro, a Merlić se pohvalio da će biti u osnovnim paketima svih operatora kabelske televizije.

Komercijalne televizije drže da bi se javna televizija trebala povući s marketinškog tržišta i živjeti isključivo od novca prikupljenog pretplatom.

HTV ima oko 100 milijuna kuna prihoda od marketinga. Bilo bi bolje da se riješi i to malo marketinga i potpuno posveti javnoj stvari- preporučio je Merlić.  

>> Faza otkaza i rezanja troškova je iza nas, počinje potraga za novim izvorima prihoda

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

GU
gustirna
15:20 20.09.2014.

Od kako je udbaski zlocinac i veleizdajnik racan prodao 'pasalicev'vecernjak svojim drugovima sa austrijskom putovnicom te veleizdajnik sanader slobodnu dalmaciju nestalo je hrvatsko novinarstvo jer novinarima dirigiraju komunisti i pantovcak.

Avatar jebb
jebb
15:43 20.09.2014.

Od novina su ostali partijski bilteni poput Jutarnjeg Lista i Slobodne Dalmacije. A od novinarstva je ostalo jako malo, sve je to partijska propaganda i ispiranje mozga neupucenima i povodljivima.