Dobra ideja

Štedjeti u zlatu: U Kirgistanu cilj da svako ima po 100 grama

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
13.12.2016., Zagreb - U Hrvatskom narodnom kazalistu, u organizaciji tvrtke MORO i Veleposlanstva Austrije, predstavljena je monetarna poluga od cistog zlata. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
13.12.2016., Zagreb - U Hrvatskom narodnom kazalistu, u organizaciji tvrtke MORO i Veleposlanstva Austrije, predstavljena je monetarna poluga od cistog zlata. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
20.02.2017.
u 10:25
Hrvati su tijekom krize prodali i do tri milijarde kuna vrijednog zlata, ali u ladicama drže još 7,5 milijardi kuna zlata
Pogledaj originalni članak

Cijena zlata lani je narasla za 7,7 posto, a samo od početka godine ulagači u zlato mogli su zaraditi dodatnih 6,6 posto. Kako je riječ o jednom od najpouzdanijih dugoročnih ulaganja, zlato je lani postalo i iznimno popularno kod malih ulagača. Prodaja zlatnih novčića i malih poluga zlata utrostručila se, a samo u prosincu prodano ih je dvije tone. I dok se u Hrvatskoj uglavnom bilježi prodaja obiteljskog zlata, u azijskom Kirgistanu vlasti su donijele plan prema kojem će svakog građanina potaknuti da uloži u 100 grama zlata i tako diversificira svoju ušteđevinu.

Strah od sloma banaka

Nacionalni plan vodi guverner tamošnje središnje banke koji drži da je mnogo pametnije štedjeti u zlatu nego u lokalnoj valuti pa je tako pokrenuo akciju prodaje zlata nudeći zlato iz riznice. Građani su reagirali kupivši 140 kilograma zlata u jednoj akciji. Ipak, da bi ostvario cilj, guverner Abdigulov morat će prodati mnogo više zlata jer u Kirgistanu živi 60 milijuna stanovnika, što znači da bi građani morali posjedovati oko 600 tona zlata. Nije ovo jedinstvena politika u svijetu, u mnogim zemljama u razvoju s nacionalne razine potiče se štednja u zlatu. Tako u Indiji građane potiču da čuvaju zlato u privatnim bankama nudeći posebne povlastice, a u Turskoj je predsjednik Recep Erdogan lani pozivao građane da strane valute zamjene zlatom. Specifično je kod Kirgistana to što središnja banka građanima prodaje zlato, ali i čuva zalihe koje kupe, pa čak i nudi uslugu investiranja. Kirgistan je, poput Hrvatske, imao iskustava s hiperinflacijom i propašću banaka u kojima su mnogi građani izgubili ušteđevine pa se zlato doživljava kao najsigurnija opcija. U Hrvatskoj nema sličnih inicijativa, ali se tržište ulaganja u male poluge od 1 do 100 grama zlata te zlatne novčiće tek počelo razvijati tijekom 2014. godine. Mnogo jaču ekspanziju doživjela je prodaja zlata nego njegova kupnja. Od 2010. do danas, Hrvati su prodali lomljeno zlato u vrijednosti od tri milijarde kuna, ali se pretpostavlja da još posjeduju oko 7,5 milijardi kuna takvog zlata. Prema dostupnim podacima, kupuje se tek oko 40 milijuna kuna vrijednog zlata za investicije, a u tri godine u zlato se uložilo oko 250 milijuna kuna. Trgovci zlatom očekuju da će porasti potražnja za zlatom s obzirom na to da je takvo ulaganje svojevrsna porezna oaza.

Porezna oaza

Naime, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju na zlato se ne plaća ni PDV ni trošarine, ali ni porez na dohodak na prihode stečene njegovom prodajom. Pravilo je da cijena zlata raste uslijed kriza i političkih nesigurnosti, ali i ciklički tijekom godine. Početak godine uvijek bilježi višu cijenu zlata, a krajem godine cijena mu pada pa ga je najbolje kupovati na silaznoj putanji. Analitičari predviđaju da će cijena zlata polako rasti tijekom iduće tri godine, ali upozoravaju da kupovanje zlatnih poluga ne omogućuje brzu zaradu već je pogodno za strpljive ulagače.

> > Donald Trump gurnut će cijenu zlata naviše

> > Ova zlatna poluga vrijedi više od pola milijuna eura, a nije ni lagana za podignuti

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.