Imamo najveću stopu inflacije otkad se mjeri u EU, a u središnjoj i istočnoj Europi će biti bitno viša nego u ostatku Europe – istaknuo je Paolo Gentiloni, povjerenik EK za gospodarstvo na predstavljanju proljetnih ekonomskih prognoza u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu.
EK je revidirala prognoze rasta naniže u odnosu na one koje je dala u veljači pa u 2022. očekuju rast realnog BDP-a u EU i eurozoni od 2,7 posto te 2,3 posto u 2023., u odnosu na prethodno prognoziranih četiri posto, odnosno 2,8 posto (2,7 posto za eurozonu). Za Hrvatsku je prognoziran rast od 3,4 posto u 2022. i tri posto u 2023. godini. Spuštene su i globalne prognoze: za 2022. je 1,3 posto niža u odnosu na prethodnu: na 3,2 posto u 2022. i 3,2 posto u 2023.
- Ruska invazija na Ukrajinu uzrokuje neopisivu patnju i razaranja, ali također opterećuje i gospodarski oporavak Europe. Rat je doveo do skoka cijena energije i daljnjih poremećaja u opskrbnim lancima, tako da se sad prognozira da će inflacija potrajati dulje. Prošlogodišnji snažan gospodarski oporavak imat će pozitivan učinak na rast ove godine. Snažno tržište rada, ponovno otvaranje nakon pandemije i program NextGenerationEU trebali bi pružiti daljnju potporu našim gospodarstvima i pomoći u smanjenju javnog duga i deficita. Ova prognoza je podložna velikoj neizvjesnosti i rizicima koji su usko povezani s razvojem ruskog rata. Mogući su i drugi scenariji prema kojima bi rast mogao biti niži, a inflacija viša nego što danas projiciramo – istaknuo je Gentiloni.
Mjere koje se trenutačno primjenjuju su opravdane
Taj crni scenarij temelji se modelu koji simulira utjecaj viših cijena energenata i potpunog smanjenja potrošnje plina iz Rusije. Stope rasta BDP-a tad bi bile bi oko 2,5, odnosno jedan postotni bod ispod bazičnih (za 2022. i 2023.), dok bi se inflacija povećala za tri postotna boda u 2022. i za više od jedan u 2023. iznad osnovne projekcije.
Inflacija dobiva zamah još od početka 2021.: sa 4,6 posto na godišnjoj razini u zadnjem tromjesečju 2021. porasla je na 6,1 posto u prvom tromjesečju 2022. U eurozoni je u travnju dosegnula 7,5 posto što je najviša stopa u povijesti monetarne unije. Prognozira se da će inflacija u eurozoni biti 6,1 posto u 2022., prije nego što padne na 2,7 posto u 2023. Za 2022. je ovo značajna revizija naviše u odnosu na međuprognozu iz veljače koja ju je pozicionirala na 3,5 posto.
- Očekuje se da će inflacija u drugom tromjesečju ove godine dosegnuti vrhunac od 6,9 posto, a onda padati postupno, vrlo postupno. I dogodine je tu. Uglavnom prognozu baziramo na energetici jer je konkretniji indikator od eskalacije rata i sličnih indikatora – kaže Gentiloni.
Za EU se očekuje porast inflacije sa 2,9 posto u 2021. na 6,8 posto u 2022. i pad na 3,2 posto u 2023. Prosječna temeljna inflacija projicira se iznad tri posto u 2022. i 2023. i u EU i u eurozoni. Stope se razlikuju po zemljama; od najnižih 4,4 posto u Portugalu do 12,2 posto u Litvi. Hrvatski rast inflacije akcelerira s lanjskih 2,7 posto na očekivanih 6,1 posto u 2022., a u 2023. trebala bi pasti na oko 2,8 posto. Na novinarsko pitanje ima li EK neku strategiju borbe protiv rastuće nejednakosti s obzirom da plaće ne slijede inflaciju, Gentiloni odgovara:
- To je veliki problem, naravno, u pravu ste. I taj problem će biti u politikama na nacionalnim razinama, ne postoji EU koordinacija i harmonizacija jer je povezan sa socijalnom dinamikom u pojedinačnim članicama. Da, trebamo imati na umu da gubimo kupovnu moć. Posebno vulnerabilni radnici i kućanstva. Ali treba imati na umu i da ovo neće trajati zauvijek, visoka razina inflacije. Mjere koje se trenutačno primjenjuju su opravdane – odvratio je povjerenik EK za gospodarstvo.
Broj nezaposlenih smanjen za gotovo 1,8 milijuna
Na spomen stagflacije Gentiloni odgovara da ne bi upotrijebio tu riječ.
- Upotrebljavana je u nekim prošlim i puno drukčijim vremenima. Mnogo se pažnje posvećuje riječi „stagflacija“. Imamo vrlo visoku razinu inflacije i jedno od najvećih smanjenja rasta u sezonskoj prognozi. Ali, to još ne vodi u pad. Naravno, moguć je u crnom scenariju, ali ne prognoziramo ga – kaže Gentiloni.
EK smatra da će BDP EU-a ostati u pozitivnoj zoni zahvaljujući kombiniranom učinku ponovnog otvaranja tržišta nakon izolacije i uslijed snažnih mjera za potporu rasta tijekom pandemije. Investicije će rasti uslijed potpune implementacije instrumenta za oporavak i otpornost i provedbu pratećeg programa reformi. Za Hrvatsku prognoziraju rast osobne potrošnje 2,4 posto niži od prethodno očekivanog zbog rasta cijena i neizvjesnosti. No provedba nacionalnog plana obnove i ubrzanje obnove nakon potresa trebali bi potaknuti rast ulaganja na 6,5 posto.
Kad je posrijedi tržište rada, Gentiloni podsjeća da je u 2021. je u EU kreirano više od 5,2 milijuna radnih mjesta, dok je broj nezaposlenih smanjen za gotovo 1,8 milijuna.
Očekuju daljnje poboljšanje uvjeta na tržištu rada i rast zapošljavanja u EU za 1,2 posto ove godine, a dogodine i opipljive učinke od priljeva ukrajinskih izbjeglica na tržište rada. U ovoj godini se u EU prognozira daljnji pad stope nezaposlenosti na 6,7 posto te na 6,5 posto u 2023., dok bi u eurozoni ovogodišnji rast trebao biti 7,3 posto i sedam posto u 2023.
Unatoč izdacima zbog ublažavanja utjecaja visokih cijena energije i troškova za izbjeglice, agregatni državni deficit u EU trebao bi se dodatno smanjiti sa 4,7 posto BDP-a u na 3,6 posto u 2022. i 2,5 posto u 2023. u EU te 3,7 posto i 2,5 posto u eurozoni.