Rat besplatnih novina

Deset godina pošto su stigle u Europu i preplavile njezine gradove, besplatne novine osvajaju i  Hrvatsku News, Metropola, popodnevna 24 sata, Metro...   samo su neke od besplatnih novina koje plijene pozornost javnosti, a najavljuje se i izlazak Metro-a.  
Izdavači u Hrvatskoj, objašnjava dr. Stjepan Malović, profesor novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, ne otkrivaju toplu vodu već slijede iskustva europskih država u kojima besplatne novine postaju sve tiražnije i zauzimaju sve veći udio na tržištu.

Nova kultura čitanja
  Trenutačno u Europi izlazi 120 besplatnih dnevnih novina koje se tiskaju u nakladi od 20 milijuna primjeraka  kaže Malović i ističe da se u nekoliko država besplatna izdanja bore za prvo mjesto po tržišnom udjelu.  Premda su prve besplatne dnevne novine pokrenute u Švedskoj, gdje su se počele besplatno dijeliti po metroima, najveći su uspjeh postigle u Španjolskoj, u kojoj drže 40 posto tržišta.
 S jačanjem besplatnih novina razvila se posve nova kultura čitanja, riječ je o malim formatima prilagođenim za čitanje u javnom gradskom prijevozu, koje najčešće ne traje dulje od 10 minuta. Najčešće ih čitaju mladi između 18. i 34. godine i to tako što primjerak novina uzmu kad  uđu u vlak, prolistaju ga i vrate kada iziđu  objašnjava Malović dodajući da su gotovo sve besplatne novine tabloidnog tipa te donose kratke, sažete vijesti bez dublje analize.
Kako ništa na svijetu nije besplatno, pa to nisu ni besplatne novine, koje se financiraju isključivo od reklama, brojne ih nacionalne novinarske asocijacije dočekuju sumnjičavo. Novinari se boje da će ih besplatna izdanja istisnuti s tržišta te da će   bez posla ostati svi koji rade u novinama koje nisu toliko zanimljive za oglašavanje i ne postižu milijunske naklade.  Tiskani su mediji već uzdrmani internetom, najbržim medijem za slanje poruka i informiranje. Ima nacionalnih novinarskih udruga koje odbijaju u svoje članstvo primiti novinare koji rade u besplatnim novinama jer na njih struka gleda kao na marketinške stručnjake, a ne na nezavisne novinare. Posebno su prema besplatnim izdanjima kritična društva novinara u Nizozemskoj i Švicarskoj. Malović smatra da je posrijedi nepotrebno sektašenje,  jer su besplatna izdanja novina trend koji je teško zaustaviti.

Oglasi presuđuju
  Prihodi od oglasa postaju sve dominantniji izvor financiranja svih novina, brojna tjedna i dnevna izdanja i do 80 posto svojih prihoda ostvaruju od reklama. Ne vidim veliku razliku između novina koje 100 posto žive od reklama i onih u kojima oglasi donose 80 posto prihoda  kaže Malović koji smatra da se novinske redakcije u svim medijima moraju boriti za neovisnost o oglašivačima.  Izdavači se, kaže, i odlučuju na besplatna izdanja jer organizacija prodaje novina donosi veći trošak nego zaradu. Mnogi se izdavači ne odlučuju na veće naklade novina, čak i kad  bi imali prođu na tržištu, jer im prihodi od prodaje ne podmiruju troškove distribucije i tiskanja.