Ericcson Nikola Tesla već oko 15 godina radi na inovativnim IT rješenjima za zdravstveni sektor u zemlji. Projekt informatizacije prepoznale su sve vlade, pa se proces stalno nastavlja i usavršava. O nekim od važnih rješenja govorili su na prošlotjednoj konferenciji Budućnost je sada - povezanost zdravstva, farmaceutskog sektora i IT-a, Ivan Lupić i Mario Ravić iz Ericcson NT.
No razgovarali smo s njima i o rješenjima koja bi imala najbolji učinak za zdravstvenu zajednicu, farmaceute, ali i pacijente. Lupić kaže da bi svakako bilo dobro implemetirati elektronički zdravstveni karton koji autoriziranom korisniku omogućuva pristup s jednog mjesta svim podacima o pacijentu od povijesti bolesti, informacije o liječenju, lijekovima, terapijama... Tim putem svi ovlašteni sudionici putem eKartona dobivali bi potrebne informacije i lakše liječili pacijente.
- Primjerice ako nekome u nesvijesti treba Hitna pomoć ili se pacijent ne sjeća svih podataka, elektronički zdravstveni karton bi osigurao pristup svim relevantnim podacima. Druga prednost je što ti, naravno, anonimni podaci mogu biti korišteni i za potrebe znanstvene zajednice. Bilo bi puno lakše vidjeti statistiku uspješnosti liječenja, a podaci bi mogli poslužiti i za monetizaciju – kaže Lupić. Dodaje da u drugim zemljama takve podatke koriste farmaceutske kompanije, a interes za njima postoji i kod većeg broja drugih institucija, sve u cilju unaprjeđenja liječenja i smanjenja troškova. Predsjednik uprave Plive Mihael Furjan kaže da bi farmaceutske kompanije bile zainteresirane za takve podatke, jer i one žele imati personalizirani pristup s pacijentom, a ne, kao sada, da znaju samo koliko su kutija pojedinog lijeka prodali. - S obzirom na to da imamo eRecept, HZZO ima uvid u potrošnju svakog lijeka, pa bi mogao i statistički pratiti uspješnost pojedinih terapija i u konačnici znati da li je pojedini lijek imao smrtonosne posljedice za neku osobu. Takvi podaci dobro bi došli i farmaceutskoj industriji, koji bi podatke, zanimljive za njihovu proizvodnju, kupovali – kaže Furjan. Dodaje da bi se kroz te podatke uvidjelo koji je lijek bolji i da bi se njega moglo više primjenjivati u terapijama i podupirati ga kroz cijenu ili pristup, a za ostale imati nadoplatu ili ga eliminirati s tržišta ako se uvidi da je od njega smrtnost velika.
Lani je Ericsson pilot projekt elektroničkog kartona započeo u Karlovcu na 1000 pacijenata, zbog promjene vlade je usporen, ali se nadaju nastavku. Uz projekt eKarton Lupić izdvaja i Portal za pacijenta koji je namijenjen pacijentu i gdje on na jednom mjestu može imati uvid u sve propisane lijekove, terapije, preventivne preglede na koje je pozvan, a mogao bi preko tog portala i otvoriti bolovanje. Ravić dodaje i mobilne aplikacije, odnosno mogućnost da pacijenati putem aplikacija sudjeluju u poboljšanju vlastitog zdravlja. - Zamislite da imate aktualne podatke primjerice za dijete, ako je dijabetičar, ili podsjetnik kada morate liječniku – kaže Ravić.
Istraživanja pokazuju da pacijenti žele imati informacije o svom stanju i dodatne usluge i prije samog početka liječenja, i to preko 50% njih digitalnim kanalima. Taj postotak je još i veći za mlađu populaciju, što je očekivano, ali podaci govore da potreba postoji. - Ukoliko neke podatke i informacije možete dobiti digitalnim kanalima, možda nećete baš za sve trebati liječniku – objašnjava Ravić.
U cijelom svijeta u tijeku su razne inicijative vezane uz mobilna rješenja i općenito aplikacije za potporu pacijentima. Primjerice, u Danskoj je, uz postojeći portal za pacijente, napravljen cijeli okvir, i tehnološki i procesni, za uključivanje usluga potpore pacijentu u nacionalni sustav zdravstava, a četiri pilot usluge su u tijeku. U španjolskoj Andaluziji, postoji dostupan cijeli proces uključivanja novih aplikacija za proizvođače softvera mobilnih rješenja i relativno velik broj aplikacija za pacijente na njihovom portalu. Mi u Hrvatskoj, kažu sugovornici iz ENT, imamo podlogu u nacionalnom sustavu eZdravstva pomoću koje možemo brzo realizirati sustave potpore pacijentima mobilnim aplikacijama. Nadamo se da bi to mogla biti još jedna od naših uspješnih implementacija kao što je bio i eRecept.
Ravić kaže da je Ericcson radio inovacije po cijelom svijetu, ali da su najupečatljivije promjene u SAD-u. Tamo zdravstveni sustav troši preko 17 posto BDP-a po čovjeku što iznosi oko 9000 dolara po osobi godišnje dok mi istodobno trošimo oko 700 eura. Tehnološke i farmaceutske tvrtke, bolnice… svi su tamo uključeni u inovacije.
>>E-zdravstvo: Sve dok zapinje sustav, recepti ostaju i na papiru