Od prodaje emisijskih jedinica CO₂ prihod 2,85 milijarde kuna

Od prodaje emisijskih jedinica ugljikova dioksida (CO₂) Hrvatska planira u sljedeće četiri godine uprihodovati 2,85 milijardi kuna. Prema prijedlogu Vladine Odluke o donošenju plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje ukupno 12.632.000 emisijskih jedinca putem dražbi u Hrvatskoj od 2021. do 2025. Jedna emisijska jedinica predstavlja pravo na emisiju jedne tone CO₂. Pri tom izračunu je uzeto da će cijena jedne emisijske jedinice u tom razdoblju iznositi 30 eura, a sukladno njihovim prosječnim
vrijednostima po godina.

Od tih 2,85 milijardi kuna, 95 posto će se uplatiti u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dok će ostatak odnosno 143 milijuna kuna biti uplaćeno u državni proračun za pokrivanje troškova administriranja sustava trgovanja emisijskim jedinicama.  Planiranom iznosu prihoda od prodaje emisijskih jedinica na dražbama za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama dodat će se i neutrošeni iznos od 189,4 milijuna kuna koji je preostao za korištenje od viška prihoda od dražbi  emisijskih jedinica do 2020. pa je tako ukupni iznos za financiranje procijenjen na oko 2,9 milijardi kuna.

Centru za klimu 115. mil. kuna

Najveći dio od tih 2,9 milijarde kuna uložit će se u niskougljičnu energetsku tranziciju i to 1,58 milijardi kuna. A to među ostalim uključuje korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) i zamjena korištenja fosilnih oblika energije s OIE, povećanje energetske učinkovitosti, primjenu naprednih mreža i sustava pohrane energije, energetsku obnova zgrada. Na OIE do 2025. iz ovog izvora alocirat će se oko 683,4 milijuna kuna za, među ostalim, poticanje korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju električne i toplinske energije, poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora sukladno programima potpora koje provodi operator tržišta energije, a radi ispunjenja udjela obnovljivih izvora energije Hrvatske.

Za neenergetski sektor uključujući i sektor gospodarenje otpadom alocirat će se 500,1 milijun kuna. A smanjenje emisije stakleničkih plinova u ne energetskim sektorima podrazumijeva emisije iz industrijskih procesa i gospodarenjem otpadom. To među ostalim podrazumijeva mjere koje se odnose na poticanje kružnog gospodarstva u industriji, a koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, financiranje i sufinanciranje nacionalne komponente sanacije i zatvaranja odlagališta i visoko onečišćenih crnih točaka koje predstavljaju izvor emisija stakleničkih plinova te sufinanciranje pripreme i provedbe projekata izgradnje centara za gospodarenje otpada. Za mjere prilagodbe klimatskim promjenama plan je alocirati oko 710,7 milijuna kuna. Iz tih sredstava će se među ostalim sufinancirati nacionalna komponenta izgradnje i uspostave Centra za klimu u iznosu od 115 milijuna kuna, dok će se ostatak do  cjelokupnog iznosa vrijednosti projekta financirati sredstvima EU fondova. Za istraživanje i razvoj, stručnu podršku i projektima s trećim zemljama alocirat će se 105,2 milijuna kuna.

55% manje nego li 1990.

Financijska sredstva od dražbi koriste se u Hrvatskoj za ispunjenje obveza iz područja klimatskih promjena. Obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini Europske unije, države članice provode zajednički, putem EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS) i obvezama prema sektorima izvan EU ETS-a. Ukupni cilj smanjenja emisija do 2030. godine od 40 posto u odnosu na razinu emisija u 1990. godini raspoređen je tako da sektori u EU ETS-u imaju zajednički cilj smanjenja emisija na razini Europske unije od 43 posto. Za sektore izvan EU ETS-a, cilj EU je ostvariti smanjenje emisija od 30 posto u odnosu na razinu emisija u 2005. godine pa su tako za svaku državu članicu određene godišnje kvote za razdoblje 2021.-2030., na temelju načela solidarnosti, uzimajući u obzir različite mogućnosti država članica da financiraju mjere prema njihovom BDP-u.

Cilj smanjenja emisija u sektorima izvan EU ETS-a za Hrvatsku iznosi sedam posto u 2030., u odnosu na razinu emisija u 2005.
godine. No Europsko vijeće je u prosincu prošle godine usvojilo novi, povećani cilj do 2030., a to je smanjenje emisija stakleničkih
plinova, za najmanje 55 posto u odnosu na razinu emisija u 1990. To znači, navodi se u prijedlogu vladine odluke, da će se i ciljevi
Hrvatske za sektore izvan EU ETS-a povećati, a mogli bi se postrožiti i ciljevi za obnovljive izvore energije te energetsku učinkovitost. To će značiti strože i zahtjevnije uvjete poslovanja za gospodarske subjekte uključene u EU ETS.