Novac poreznih obveznika odlazi za male banke, a prodaje se HPB?!

U idućem proračunu bit će više novca za fondove gospodarske suradnje. U tekućoj godini to je bilo samo 50 milijuna kuna i to zbog nedostatka projekata, a s obzirom na to da se cijeli iznos potrošio, 2013. će budžet biti osjetno deblji. Zato je još važnije pratiti što se kroz pet FGS-ova kupuje novcem građana. A najnovija akvizicija FGS-ova prema najavama bit će Banka Varaždin. Riječ je o maloj banci koja akumulira gubitke, a većina je njezinih vlasnika u stečaju. Naime, Alternative Private Equity ponudio je 50 milijuna kuna dokapitalizacije.

Ispod cijene

Dionica bi se plaćala 14 kuna, čime bi Alternative stekao 66,92 posto banke i tako postao najveći pojedinačni dioničar. Doznajemo da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak dala odobrenje za ovu investiciju, a da ni vladajući nemaju ništa protiv. A čemu to ulaganje? Naime, nigdje u svijetu novcem poreznih obveznika ne dokapitaliziraju se male banke, to se radi samo u Hrvatskoj. Vaba je banka Milana Horvata, lokalnog moćnika koji je bio povezan i s aferom Spice. U vlasničkoj strukturi banke više ga nema, ali ima njegovih tvrtki. Pluris i Validus drže 38 posto banke, a obje su tvrtke u stečaju. U top pet vlasnika banke još su i Gara Secundus, koji je u blokadi, te Finesa Conceptus, koja posluje u gubicima. Dionice banke nisu popularne na Zagrebačkoj burzi, ali zadnji put se njima trgovalo po cijeni 25 kuna, što znači da je ponudom tržišna vrijednost banke jako podcijenjena. Prije samo četiri mjeseca isti je FGS dokapitalizirao Centar Banku, tajkuna Dragutina Bjondića s 97 milijuna kuna, pa se ulog poreznih obveznika u male privatne banke povećava na 73,5 milijuna kuna. Dio je to plana o preuzimanju više manjih banaka, koje bi trebale imati aktivu oko 7,5 milijardi kuna, a pregovara se i s Karlovačkom bankom i Bankom kovanica. Alternative bi ih spojio u jednu i unosno prodao. Plan je to fond menadžera iz FGS-a, ali opravdano je postaviti pitanje zašto se državnim novcem saniraju banke.

Propala priča kao 3. maj

U Banskim dvorima smatraju da je bolje dati stotinjak milijuna kuna za dokapitalizaciju banaka, nego tri milijarde kuna za isplatu osiguranih depozita, koliko leži u 22 male domaće banke. Čak se i nadaju da bi projekt konsolidacije na financijskom tržištu mogao donijeti zaradu. Podsjetimo, FGS-ovi bi trebali ulagati samo u projekte koji mogu donijeti prinos od najmanje 8 posto. Priča o ulaganju državnog novca u jednu nacionalno prisutnu banku, koja će nastati iz desetka manjih bančica, ne drži vodu kada se stavi u kontekst prodaje Hrvatske poštanske banke, pod izlikom da država nema novca za dokapitalizaciju. Kako se nema za HPB, a ima za Centar banku, Vabu i niz drugih. Ako stvaramo novu državnu banku, zašto se oko HPB-a ne bi konsolidirale manje tvrtke-kćeri? Izgleda da su FGS-ovi poligon za servisiranje nekih ideja iz potrošenih modela poput privatizacije 3. maja mirovinama putem "mirovinaca" i poreza putem FGS-ova.