Privatizacija

Končarova Jadranska ulaganja predala jedinu ponudu za 3. maj

Foto: Goran Kovačić/Pixsell
Končarova Jadranska ulaganja predala jedinu ponudu za 3. maj
02.02.2011.
u 15:06
Tvrtku Jadranska ulaganja Vlada je već odabrala kao glavnog kandidata za brodogradilište Kraljevica, a tvrtka je predala i ponudu za Brodotrogir, za što još čeka odluku Vlade i Europske komisije
Pogledaj originalni članak

Tvrtka Jadranska ulaganja, u vlasništvu tajkuna Danka Končara, jedina je danas predala ponudu za privatizaciju riječkog brodogradilišta 3. maj. Hrvatski fond za privatizaciju ponude je zaprimao danas do 14 sati, a osim Jadranskih ulaganja ponudbenu dokumentaciju otkupila je i tvrtka Dok-ing Vjekoslava Majetića, u novije vrijeme poznata po prvome hrvatskom električnom automobilu.

Tvrtku Jadranska ulaganja Vlada je već odabrala kao glavnog kandidata za brodogradilište Kraljevica, a tvrtka je predala i ponudu za Brodotrogir, za što još čeka odluku Vlade i Europske komisije. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ruđer Friganović nije želio komentirati što država planira napraviti ako ponuda Jadranskih ulaganja ne bude dovoljno dobra, već je samo rekao da je prvo treba analizirati, a onda razmišljati o daljnjim mogućnostima.

Član Upravnog odbora HFP-a i predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević zadovoljan je što je stigla ponuda za 3. maj i ne vidi ništa sporno u mogućnosti da Končar bude vlasnik tri brodogradilišta.

HFP je treći krug natječaja za privatizaciju 3. maja objavio 24. siječnja, a na prodaju je bilo 83,32 posto dionica "3. maja" po posebnim uvjetima, odnosno po početnoj cijeni od jedne kune, uz više obveznih uvjeta.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

OK
okus
10:10 03.02.2011.

De ja vu - opet za 1 kunu - idemo dalje.

BA
babalan
22:53 04.02.2011.

Državno odvjetništvo i USKOK posjeduju dokumentaciju na temelju koje bi uskoro mogli pokrenuti istragu oko nepravilnosti u procesu privatizacije brodogradilišta u Trogiru i moguće pronevjere 18 milijuna eura državnog novca, doznaje Nacional. Riječ je o planu restrukturiranja Brodotrogira koji je još 2008. godine izradio menadžment brodogradilišta, a prihvatila i tvrtka Jadranska ulaganja koja je pobijedila na prošlogodišnjem drugom krugu natječaja za privatizaciju tog škvera. Prema tom planu, sadržana je stavka u kojoj se predviđa da država tom brodogradilištu isplati oko 55,5 milijuna eura za obeštećenje zbog oduzimanja 160 tisuća kvadrata zemljišta koje se smatra pomorskim dobrom. Takva zemljišta domaća su brodogradilišta u pravno upitnim okolnostima sredinom 90-ih uvrstila u svoj osnovni kapital, iako ono ne može biti ničije vlasništvo osim državnog. Ipak, država je na kraju pristala brodogradilišta obeštetiti za vrijednost tog zemljišta i tako pomoći tim poduzećima da poprave svoje financijsko stanje. Ipak, problem je u tome što je u planu restrukturiranja Brodosplita predviđen previsok iznos te naknade. Naime, suprotno zakonskim odredbama u tom planu je u površinu obuhvaćenu obeštećenjem uvršteno i gotovo 60 tisuća kvadrata nasipanog zemljišta, koje ne može biti predmet spomenute naknade. Ako se ta površina pomnoži s cijenom zemljišta predviđenom u planu, ispada da bi država trebala Brodotrogiru platiti oko 18 milijuna eura više nego što je zakonom predviđeno. Pokaže li se da su te indicije točne, nameće se niz sumnji na legalnost i legitimnost cijelog privatizacijskog procesa, ali i rada hrvatskih državnih institucija koje su taj projekt vodile. Naime, ako je tvrtka Jadranska ulaganja Darka Končara uistinu prihvatila taj sporni plan, kao što je njezin predstavnik izjavio na sastanku prilikom otvaranja ponuda, onda nije jasno kako je ona uopće mogla biti proglašena važećom, a kamoli pobjedničkom. Čak i kad bi se ta činjenica prihvatila kao lapsus u planu, ostaje problem što taj plan, s obeštećenjem manjim za 18 milijuna eura, više ne udovoljava zahtjevima Europske unije o minimalno 40 posto vlastitih sredstava brodogradilišta u procesu restrukturiranja. S druge strane, ako je on u međuvremenu promijenjen, pitanje je čini li to cijeli proces izbora ponuda legitimnim, s obzirom na to da se nakon tih promjena više faktički ne radi o istoj ponudi. Upravo zbog toga, nedavno se hrvatskoj vladi, predsjedniku i pravosudnim tijelima pismom obratio Slobodan Ljubičić, čija je ponuda za privatizaciju Brodotrogira u dva navrata odbijena. Ljubičić je u pismu upozorio kako zakonska procedura u natječajima nije bila poštivana i kako je prihvaćena ponuda koja nije zadovoljavala osnovne kriterije, no kako se može doznati, u DORH-u su najviše zainteresirani da rasvijetle eventualne propuste državnih institucija u cijelom slučaju. Naime, ako je takav plan uistinu prihvaćen, to znači da je nečijom pogreškom Končarovoj tvrtki omogućeno da dobije 18 milijuna eura državnog novca koji joj po zakonu ne pripada. Je li uistinu to bio slučaj i je li se radilo o nenamjernoj pogrešci ili osmišljenom pogodovanju trebala bi utvrditi istraga.

LO
lojtra
12:42 03.02.2011.

Ja mu to ne bih prodao po tim uvjetima. Odnosno bih uz uvjet da se neispunjavanjem minimalnih ciljeva iz \"plana i programa\" ima ugovor raskinuti na njegovu štetu. Inače je bolje na tim mjestima napraviti hotelski kompleks i dati ga u suvlasništvo radnicima kako bi bili bar nekako \"otpremljeni\" i zbrinuti. Jer ako Končaru krene krivo ti će nas radnici na kraju opet dočekati.