James Foley: Hrvatski ekonomski model razvoja nije održiv

Država je loš investitor, a želi li naprijed, Hrvatska svoj razvitak mora temeljiti na privatnim investicijama – jedan je od najvažnijih zaključaka izuzetno posjećene konferencije Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o Novom modelu rasta hrvatskoga gospodarstva. Organizatori skupa na cjelodnevnoj su raspravi okupili političku, ekonomsku i znanstvenu elitu, a zaključak skupa proizišao je iz izlaganja niza panelista: od američkoga veleposlanika u Hrvatskoj Jamesa B. Foleya, preko glavne ekonomistice Svjetske banke, sveučilišnog profesora Ive Bićanića, do neovisnih analitičara i Vladinih savjetnika.

Dva velika projekta

Skup je otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja se posljednjih dana često poziva na državne investicijske projekte, kojima namjerava povećati stope rasta, a procjenjuju se na 14 milijarda eura.

– I sad imam dva fascikla s dvije velike ponude u energetici. Kad je neki projekt dobar, nitko se ne smije bojati donijeti odluku – istakla je premijerka, zacijelo i kao odgovor na primjedbu američkoga veleposlanika Foleya da je skupina američkih ulagača pet godina čekala na odgovor o imovinsko-pravnom sporu za jedan svoj projekt u turizmu. Čekali su i odustali, a Hrvatska je ostala bez nekoliko stotina milijuna eura privatne investicije.

– Postojeći model razvitka u RH nije održiv. Sada ne vidim važnije stvari za budućnost zemlje od promjene ekonomskog modela koji će pridonijeti tome da se otvaraju radna mjesta i zapošljavaju radnici – neobično je otvoren bio Foley.

Ekonomska pamet zemlje ne dijeli Vladin optimizam kad je riječ o investicijama.

– Nije naš problem stopa investiranja već to što te investicije donose loše rezultate – ustvrdio je dr. Ivo Bićanić, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je pokazao da u kraćem roku državni projekti donose povećanje BDP-a, ali u duljem roku vode prema negativnom rastu. – Ulaganja u ceste nisu put u budućnost, to je samo put za političare da ostanu u BMW-u i budu ponovno izabrani na vlast – rekao je dr. Bićanić te upozorio da RH nema vremena za čekanje i neplodne rasprave. – Imamo samo tri do najviše šest mjeseci da uskočimo u vlak nove Europe – rekao je Bićanić te pozvao da se krene sa šok- terapijama.

Zanimljivo je da se tim terminom poslužio i premijerkin savjetnik Borislav Škegro, koji se također vraćao u prošlost kako bi upozorio da je višak radnika u javnom sektoru prastari problem. Kao apsolutni zagovornik privatizacije, Škegro je kazao da je ona jedno od rješenja. Složio se s njim i Velimir Šonje iz Arhivanalitike rekavši da je problem Hrvatske u tome što je krenula graditi kapitalizam bez kapitalista i razvijena tržišta kapitala. Pozivajući se na istraživanja, Šonje tvrdi da je najmanje 50 posto rasta u RH uvjetovano trendovima u EU, ali problem je što se ona loše koristi svojim mogućnostima.

Treba podnijeti žrtve

– Hrvatska je zemlja investicijske fascinacije, stalno se traže veliki projekti i dominantna uloga Vlade – kazao je Šonje. Na to je upozorila i glavna ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević-Šujster rekavši da zemlja mora iskoristiti svoje rezerve (zaposlenost, produktivnost, inovacije), ali ne smije ugroziti makroekonomsku stabilnost i tečaj.

– Hrvatska ima rigidno tržište rada i to je fakat o kojemu treba govoriti. Od benigna problema kao što je definicija radnog vremena do troškova otpuštanja koji su među najvećima u Europi, ali i globalno – istakla je S. Madžarević-Šujster. Problem je i neusklađenost kvalifikacijske strukture zaposlenih; s jedne je strane 300.000 nezaposlenih, a svakog mjeseca tvrtke traže 50.000 radnika i ne mogu ih naći. – Dugoročno, to je najopasniji segment koji će voditi stagniranju gospodarstva – istakla je S. Madžarević-Šujster koja je završila svoje izlaganje opaskom da ponekad treba podnijeti kratkoročne žrtve za dugoročne koristi. I drugi se premijerkin savjetnik, Željko Lovrinčević, boji državnog intervencionizma.

– Sve što država treba osigurati stabilne su javne financije – poručio je. U Poslovnom dnevniku i mjesečniku Banka vjeruju da je promjena nepoduzetničke klime u Hrvatskoj moguća i stoga su pokrenuli zajednički projekt Poslovnog foruma te će u idućih šest mjeseci do godine dana nizom istraživanja, analiza, konferencija, okruglih stolova, javnih tribina i rasprava, uz podršku Večernjeg lista i 24 sata, otvoriti raspravu o novom ekonomskom modelu.