Država kroz javnu nabavu godišnje nabavlja 40 milijardi kuna vrijedne robe i usluge, a prema procjenama i do 20 posto tog iznosa nabavlja se na nedovoljno transparentan način, rečeno je na HUP-ovom radnom ručku o javnoj nabavi. Drugim riječima, i do osam milijardi kuna godišnje državni aparat u kojem je 1600 naručitelja potroši na nedovoljno transparentan način.
Na to je upozorila i Europska komisija koja u svojim preporukama ističe nužnost smanjenja korupcije pri javnoj nabavi.
U taj bi dio nabave mogao ući primjer kojeg je iznio Nikola Miđić iz HUP-a a po kojem je natječaj za odjevanje zaposlenika jedne zračne luke dobila tvrtka za odvoz glomaznog otpada. Još sumnjivije zvuči nabava tekstila za jednu državnu banku koja je tražila tkaninu specifičnog sastava koju proizvodi jedna tvrtka u Njemačkoj a koja pak ima ekskluzivni ugovor s jednom hrvatskom tvrtkom na koji se Miđić požalio zaključujući da je dirati se u javnu nabavu kao dirati u osinje gnijezdo.
Poduzetnici zahtijevaju hitnu promjenu Zakona o javnoj nabavi ističući da sadašnje inzistiranje na najnižoj ponudi rezultira generiranjem nelikvidnosti i urušavanjem tržišta.
- Priče o najnižoj cijeni su prostitucija poslovanja. Od ukupne nelikvidnosti polovica se odnosi na tvrtke koje su u javnu nabavu ušle s dumpinškim cijenama. Zato se u javnu nabavu mora uključiti kriterij prosječne cijene kako bi poduzetnici imali prostora za natjecanje - poručio je Petar Lovrić iz HUP-a koji upozorava da su zbog kriterija najniže cijene mnogi projekti nezavršeni.
Da je vrijeme za novi zakon ističe i Goran Matešić predsjednik Komisije za kontrolu javne nabave. Mišljenja je da bi u novom propisu trebali napustiti najnižu cijenu a usvojiti kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, uvesti instituti okvirnih sporazuma za višegodišnje nabave kao i koncentrirane nabave kako bi se omogućilo sudjelovanje malih i srednjih poduzetnika
HUP poziva državu i da zaštiti svoje gospodarstvo kao što rade i ostale zemlje iako protekcionizam na prvi pogled nije prisutan Nizozemska tako uvjetuje da sudionik javne nabave ima menadzera koji govori nizozemski jezik, Poljska uvjetuje sudjelovanje s upisom u poljske registre; Njemačka primjenjuje lokalne propise dok Norveška na primjeru brodarske industrije uvjetuje sudjelovanje u procesu nužnošću da brod natjecatelja bude na norveškom tlu najmanje godinu dana.
Komisija prema Matešićevim podacima godišnje zaprimi žalbe na 11 posto javnih nabava a prosječno joj treba 39 dana za njihovo rješavanje.