Hrvati su od Švicaraca siromašniji 20 puta, a 10 puta bogatiji od Srba

U svijetu živi 912 milijuna ljudi koji su pripadnici srednjeg sloja, a među njima je, uz Europljane i Amerikance, sve je više Azijaca. Pokazalo je to istraživanje Allianza o globalnom bogatstvu koje je proučavalo imovinu i dugove kućanstava iz više od 50 zemalja. Hrvatska je na toj listi tek 31. zemlja s financijskim bogatstvom od 7150 eura po stanovniku, što nas smješta na četvrto mjesto u istočnoj Europi, iza Slovenije, Češke i Mađarske, čiji su stanovnici tek za dva eura bogatiji od Hrvata. Ipak prosječna imovina smješta nas u skupinu zemalja sa standardom srednjeg sloja.

Nespremni za rizik

Najbogatiji su Švicarci sa 146.540 eura neto financijske imovine, a među tri najsiromašnije zemlje je Srbija s imovinom od 742 eura. Prosječan Hrvat 20 puta je siromašniji od Švicarca, a 10 puta bogatiji od Srbina. Zanimljivi su i trendovi kretanja bogatstva. Hrvatski građani povećali su svoju imovinu u 2013. tek 5,4 posto, što je sporije od građana u regiji. Razlog tomu možda je i u činjenici da gotovo 58 posto financijske imovine građana Hrvatske leži u bankama, a tek 17 posto građana spremno je uložiti u vrijednosne papire, koji uglavnom nose veći profit.

S druge strane, dug usporava s rastom pa u Hrvatskoj dug po građaninu iznosi 4140 eura, što je gotovo 24 posto više od prosjeka svih istočnoeuropskih zemalja članica EU. Trendovi u Hrvatskoj nisu bitno različiti od onih u svijetu, a oni govore o činjenici da se bogatstvo koncentrira na sve manji broj ljudi. Tako je u svijetu lani bilo 65 milijuna gubitnika, a to je zapravo broj ljudi koji je izgubio status onih s "velikim bogatstvom", odnosno pali su ispod granice od 32.000 eura, što bi otprilike iznosilo oko 250.000 kuna.

Rast srednjeg sloja

Broj članova niže klase bogatstva čija je prosječna neto financijska imovina po stanovniku manja od 5300 eura, stabilan je i kreće se oko 3,5 milijarde ljudi. To nameće zaključak da snažni razvoj stanovništva nije uspio smanjiti siromaštvo, ali i da se većina svjetskog prirasta koncentrira na siromašne zemlje. Ipak iako se bogatstvo koncentrira, a broj siromašnih ostaje isti ne može se reći da u svijetu nema socijalne mobilnosti i prohodnosti između klasa. Naime, čak pola milijarde ljudi – i gotovo 40 milijuna istočnih Europljana – uspjeli su se popeti do srednje klase globalnog bogatstva tijekom proteklih 13 godina. U tome su bili naročito uspješni Azijci, među kojima se broj pripadnika srednjeg sloja od 2000. povećao šest puta.

>>Ljestvica zemalja po financijskoj imovini

>>Globalna analiza privatnog bogatstva: Svijet gore, Hrvati dolje