Hrvatska narodna banka (HNB) danas je na redovnoj obratnoj repo aukciji prihvatila sve ponude banaka u iznosu od 116 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 0,50 posto, objavljeno je iz HNB-a.
Na sedmu ovogodišnju obratnu repo aukciju, kojom središnja banka utječe na kunsku likvidnost na financijskom tržištu, pristigle su ponude banaka u ukupnom iznosu od 116 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatio sve prispjele ponude. Datum reotkupa je 24. veljače.
Prethodna aukcija održana je u srijedu, 10. veljače, kada je HNB prihvatio ponude banaka u iznosu od 160,5 milijuna kuna, koji dospijevaju u srijedu, 17. veljače. Redovnim obratnim repo aukcijama HNB bankama, uz zalog državnih dužničkih vrijednosnica, na tjedan dana posuđuje kune, a tom operacijom utječe na kunsku likvidnost banaka, odnosno potiskuje pritisak na rast kunskih kamata na novčanom tržištu.
Središnja banka nedavno je najavila da će započeti i sa strukturnim repo operacijama, čime bankama otvara pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po konkurentnoj kamatnoj stopi i time im omogućava intenzivnije i povoljnije kreditiranje gospodarstva i stanovništva u kunama.
Prva od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu, održat će se 16. veljače, s namirom 18. veljače, fiksnom repo stopom od 1,8 posto i rokom dospijeća od četiri godine (18. veljače 2020. godine), najavio je HNB.
Kao kolateral za strukturne, kao i redovite tjedne repo operacije koje nastavlja održavati, HNB će prihvaćati dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Republike Hrvatske u svim valutama koji dospijevaju nakon datuma reotkupa, pod uvjetom da izdavatelj ili izdanje imaju kreditni rejting najmanje jednak rejtingu Republike Hrvatske, prema barem jednoj od međunarodnih agencija.
Iz HNB-a su napomenuli kako će ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisiti o zanimanju banaka, a preliminarno procjenjuju da bi to bilo približno spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod.
S obzirom na to, ukupni se učinak planiranih strukturnih repo operacija u ovoj godini procjenjuje na oko tri milijarde kuna.