– Mnogo je sličnosti između onoga što se događa u eurozoni i Hrvatskoj; potencijalna stopa rasta BDP-a je niska; za eurozonu je procijenjena na jedan posto, za Hrvatsku također, a od monetarne se politike previše očekuje. Ono što je ona uspjela jest smanjenje kamatnih stopa, ali nije uspjela da iz toga proizađu više stopa inflacije, viša potrošnja ili rast BDP-a. Zašto? Jer ona i nije ograničavajući faktor – prokomentirao je guverner HNB-a Boris Vujčić izlaganje Klaasa Knota, predsjednika nizozemske središnje banke, koji je govorio o ekonomskoj politici u europskoj monetarnoj uniji iz perspektive središnje banke.
U izlaganju gosta HNB-a u fokusu su bili potezi koje je Europska središnja banka poduzela kako bi odgovorila na krizu i nisku inflaciju. Dugoročno vođenje akomodativne monetarne politike može dovesti do rizika za financijsku stabilnost, a unatoč tome što su gospodarske ranjivosti u pojedinim zemljama smanjene, a monetarna unija ojačala, njezino jačanje još nije završeno. Istaknuto je da je poželjna daljnja europska integracija.
Da efekti mjera monetarne politike s vremenom opadaju, smatra i Vujčić koji nije htio komentirati detalje iz predizborne kampanje, no naglasio je da su očekivanja od svake vlasti ista i uvijek se svode na strukturne reforme.
– Ne bi bilo dobro rješenja tražiti ondje gdje ih nema – poručio je guverner, a predizbornu kampanju opisao je vicem o Muji i Hasi u kojem Mujo dođe kod Hase koji traži ključeve po dvorištu i pita ga: "Jesi ih tu ostavio?" "Nisam nego na drugom kraju dvorišta. Ali tamo je mračno, a ovdje je svjetlo", odgovara mu Haso.
vlast koja samo trosi i ne smanjuje birokraciju uvijek okrivljuje druge...