Grčki deficit narastao na 13,6% BDP-a, štrajk protiv vladinih mjera

Grčka je u mnogo dubljem gospodarskom ponoru nego što se do sada mislilo. Proračunski deficit do grla zadužene zemlje popeo se u 2009. godini na čak 13,6 posto BDP-a, pokazuju jučer objavljeni podaci Eurostata, statističkog ureda EU. Ovo je treća izmjena podataka o zaduženosti Grčke u godinu dana, a posljednji su podaci pokazivali da je deficit 12,9 posto grčkoga BDP-a. Podsjetimo, regulativa EU dopušta deficit od najviše tri posto BDP-a.

Grčka se, prema podacima Eurostata, lani zadužila 273,4 milijarde eura, odnosno dug je porastao čak 115,1 posto prema 2008. godini. U Eurostatu su skeptični i glede ovih brojki jer pretpostavljaju da bi stvaran deficit mogao biti veći dodatnih 0,3 do 0,5 posto i tako premašiti 14 posto BDP-a.

Objava poraznih rezultata zatekla je Grčku u četvrtom štrajku javnih djelatnika od početka godine. Štrajk je počeo upravo u jeku pregovora grčkih vlasti s MMF-om, Europskom unijom i Europskom središnjom bankom o paketu pomoći vrijednom 45 milijarda eura. Tisuće radnika u podne se okupilo ispred grčkog parlamenta da izraze nezadovoljstvo mjerama koje se planiraju u borbi s najvećom recesijom u novijoj grčkoj povijesti. Liječnici, medicinske sestre, zaposlenici porezne uprave, učitelji, profesori, lučki radnici... prestali su jučer raditi tako da su javne službe bile gotovo paralizirane. Radnici prosvjeduju zbog smanjenja plaća, zamrzavanja mirovina i povećanja poreza, mjera koje je vlada Georgea Papandreoua nametnula kako bi smanjila golem javni deficit.

– Ove krvožedne mjere neće pomoći Grčkoj da iziđe iz krize. Počinje tragično razdoblje – kazao je Ilias Iliopoulos, glavni tajnik sindikata javnog sektora ADEDY, koji predstavlja pola milijuna radnika.

Grčka je doista na rubu ponora, upozoravaju analitičari. Goldman Sachs jučer je upozorio da će Grčka vjerojatno smanjiti ili odgoditi isplatu obveznica iako pregovara o paketu pomoći bez jamstva s Europskom komisijom i MMF-om. Grčke desetogodišnje obveznice padaju već osmi dan, nakon što je vlada premijera Georgea Papandreoua započela pregovore u Ateni s predstavnicima EU, MMF-a i ECB-a.

– Obratite pozornost na znakove koji govore da bi vlada mogla ponuditi dobrovoljno rekonstruiranje duga koje bi moglo biti dogovoreno u idućih nekoliko mjeseci. Veliki višegodišnji službeni paket pomoći u kombinaciji s dobrovoljnom rekonstrukcijom duga stvorio bi veći prostor kako bi vlada mogla poduzeti potrebne reforme – kazao je Erik Nielsen, šef Europske komisije.