Građanima čak 4,6 milijardi kuna kredita manje nego prošle godine

Rujan je donio dalji pad kreditne aktivnosti banaka, a prvi put otkako je izbila kriza zabilježen je i pad kreditnih plasmana na mjesečnoj razini za približno 1,4 milijarde kuna. Trend razduživanja stanovništva i tvrtki ove jeseni dobiva na žestini, tako su krajem rujna građani imali čak 4,6 milijardi kuna manje kredita nego krajem prošle godine. Stambeni krediti stagniraju, a svi drugi oblici kreditiranja padaju.

Tvrtke nemaju za obveze
Nakon izbijanja krize povećala se jedino kreditna zaduženost države za 12 milijardi kuna, no posljednja dva mjeseca otkrivaju da banke više ne odobravaju kredite ni državi i državnim fondovima. Kreditna suša, potpomognuta porastom loših kredita, istopila je i dobit banaka koja je u prvih devet mjeseci 14 posto niža nego što je bila u isto vrijeme lani.

Najvećoj, Zagrebačkoj banci dobit je pala 10 posto, a Privrednoj banci, koja u krizi jedina nije povećala kamate na stare kredite, 22 posto. Dobit banaka i dalje je solidna - 3,44 milijarde kuna, ali stopa profitabilnosti spušta se ispod 10 posto. Prisilno razduživanje zahvatilo je i tvrtke, kod kojih je krajem rujna također evidentirana niža zaduženost nego početkom godine - 400 milijuna kuna, pa ne čudi što sve više tvrtki ima problema s otplatom dospjelih obveza.

Povećala se štednja
Sve je plići i izvor iz kojega banke crpe resurse za nove kredite, ukupni su depoziti krajem rujna bili oko osam milijardi kuna ili tri posto veći nego krajem prošle godine i dosegnuli su 255 milijardi kuna. Stanovništvo je u tom razdoblju povećalo štednju za šest milijardi kuna, a taj rast dogodio se pod utjecajem visokih kamata na štednju koje su banke ponudile.