I ako je drugi val pandemije na vrhuncu, najave učinkovitog cjepiva i očekivano prirodno smirivanje zaraze s proljećem 2021. daju nam nadu da će se obećanja o gospodarskom oporavku obistiniti. Pritom je od samih stopa rasta važnije kakva će biti kvaliteta toga oporavka, koliko će trajati, a za nas u HUB-u je najvažnije analizirati kakva bi u tome mogla biti uloga banaka.
Zahvaljujući dobroj početnoj kapitalizaciji prije krize, banke imaju dovoljno potencijala za nastavak nesmetanog pružanja svih usluga koje su pružale i do sada. Potencijal se jednako odnosi na likvidnost i raspoloživi kapital. Dobri projekti kao i potrebe građana koji uredno vraćaju svoje obaveze bit će financirani, i dalje uz najniže kamatne stope u povijesti. Kako osigurati da se početak oporavka 2021. i raspoloživost sredstava uz veoma nisku cijenu kapitala pretvore u trajan oporavak po visokim stopama rasta?
Odgovor zavisi o tome kako ćemo iskoristiti izdašna europska sredstva. Od najveće je važnosti iskoristiti ih tako da što veći dio pripadne privatnom korporativnom sektoru radi povećanja investicija. Banke su spremne podržati takve projekte, jer investicije koje su praćene povoljnim financijskim strukturiranjem jačaju klijente i dugoročno poboljšavaju njihov bonitet. Važan dio europskih sredstava čine ona za financijske instrumente.
Od velike je važnosti strukturirati financijske instrumente tako da ne istiskuju tržište nego ga nadopunjuju i unapređuju, i to na dva načina. Prvo, poboljšanje okvira za rješavanje nesolventnosti i razvitak tržišta kapitala, osobito fondova rizičnog kapitala, nameće se kao nužnost za povećanje gospodarske dinamike na izlasku iz krize. Dobro je da se ove mjere spominju u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030 i preporukama Vijeća EU Hrvatskoj, tako da sada željno očekujemo provedbu tih mjera.
Drugo, kada je riječ o dužničkim instrumentima, treba preokrenuti trend sektorske i namjenske fragmentacije kreditnih jamstvenih shema. Jamstvene sheme HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, koje se financiraju iz EU sredstava, treba pojednostaviti, brojčano smanjiti te učiniti fleksibilnijima i transparentnijima prema potrebama tržišta. Na taj način će se poticati preuzimanje rizika koji bez državne intervencije ne bi bio preuzet, što izravno povećava investicije i gospodarski rast.
Hah, pa od kuda onda lova za bozicnice, bonuse i ostale blagodati javnom sekoru?? Nista! Rezi sve realnom sektoru, treba nahranit gladna usta u javnom sektoru.