Europska komisija prognozira da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti 1,1 posto, u sljedećoj 1,4 posto, a u 2017. 1,7 posto, no EK također upozorava i da postoje rizici da se takva prognoza rasta ipak ne ostvari jer bi "gubici banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima mogle poremetiti kapacitet bankovnog sustava da financira oporavak".
Komisija je, naime, danas objavila svoju redovitu jesensku ekonomsku prognozu za svaku državu članicu EU pojedinačno, a u poglavlju o Hrvatskoj po prvi put daje detaljnije ocjene učinka nedavno usvojenog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima.
Taj zakon, smatra Komisija, imat će samo "manji pozitivan učinak na potrošnju, jer su kućanstva i dalje suočena s pritiscima da smanje svoju razinu duga".
Komisija također očekuje da će gubici banaka imati negativan učinak na javne financije.
Prema analizi Komisije, za ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a zaslužne su dvije pojave: poboljšanje vanjske potražnje u zemljama koje su trgovinski partneri Hrvatske, što dovodi do rasta hrvatskog izvoza, te domaća potražnja unutar Hvratske, za koju su pak zaslužne niže cijene energenata i smanjenje poreza na dohodak.
U ovoj godini je glavni motor rasta bio izvoz, ali u sljedećoj i u 2017. to će biti unutarnja potrošnja, no Komisija predviđa da će unutarnju potrošnju najviše poticati investicije javnog, a ne privatnog sektora. Javne investicije događat će se na valu pojačane absorpcije europskih fondova, prognozira EK.
Nezaposlenost će pasti s 16,2 posto u ovoj na 14,7 posto u 2017. godini, predviđa Komisija. To smanjenje nezaposlenosti događat će se kroz povećanje broja zaposlenih, piše u Komisijinoj prognozi, iz čega proizlazi da se EK ne slaže s onima u Hrvatskoj koji tvrde da se nezaposlenost smanjuje zbog odlaska hrvatskih radnika u inozemstvo. No, izvori iz EU upućeni u pisanje prognoze za Hrvatsku nakon objave dokumenta pojasnili su nam da odlazak radnika u inozemstvo i smanjenje radne snage (zbog starenja stanovništva) može biti razlog zbog kojeg se zaposlenost povećava i nezaposlenost smanjuje.
Ipak, današnja prognoza EK očigledno je drukčija od ocjene iz prethodne, proljetne ekonomske prognoze, u kojoj je EK predviđala da će gospodarski oporavak u Hrvatskoj biti prenizak da bi potaknuo znatniji rast zaposlenosti. Današnja prognoza predviđa Hrvatskoj i veći rast od prethodne, a i povećanje zaposlenosti.
Hrvatski javni dug, predviđa EK, i dalje će rasti: u ovoj godini iznosit će 89,2 posto, u 2016. 91,7 posto, a u 2017. 92,9 posto.
Proračunski manjak također je i dalje visok, upozorava Komisija: premda se očekuje njegovo smajenje (s -4,9 posto BDP-a u ovoj na -4,1 posto BDP-a u 2017.) i dalje je daleko od ciljeva koje je EU zadala Hrvatskoj u tzv. proceduri smanjenja prekomjernog deficita.
a kada su to banke financirale bilo kakav oporavak? pa banke su lešinari koji gledaju kako bi svakome izmuzli zadnju kunu