Solarnu električnu centralu učenici dviju osječkih škola više neće gledati samo na fotografijama. Imaju je, naime, na krovu zajedničke zgrade. Strojarska tehnička te Elektrotehnička i prometna škola postale su tako prve među stotinjak škola u Osječko-baranjskoj županija koje proizvode struju i prodaju je HEP-u.
- Naši će đaci spojiti teoriju i praksu na jednom mjestu i više ne moramo trošiti novac da ih vodimo dalje kako bi nešto vidjeli. Na stvarnom sustavu mogu razmonitiravati, sklapati i proučavati - ističe Ivan Kuleš, ravnatelj Strojarske tehničke škole. Nisu imali svoj novac pa je investitor, pojašnjava, osječka tvrtka S.E.G., a trebalo je za to približno 600.000 kuna. U prvih 12 godina škole će dobivati dva posto ukupne zarade, a potom će centrala prijeći u puno vlasništvo škola.
- Nismo izgubili ništa, a ekonomska i edukacijska korist je velika. Dali smo inače neupotrebljeni komad krova, ništa nam ne smeta. Centrala ima i veliki marketinški odjek i potaknut će, nadamo se, mnoge da krenu našim stopama jer to više nije nikakvo tehničko čudo - kaže on.
U tri probna (i kišna) tjedna ukupna je zarada elektrane bila 1063 kune. No, zarada će, procjenjuje se, biti još veća, godišnje oko 100.000 kuna. Jakost je centrale 30 kw. "Pokriva" se njome 45 posto potreba škole za električnom energijom, no sva odlazi direktno u HEP. Na krovu škole proizvode za sada električnu energiju, no uskoro će i toplu vodu. Bit će to, kažu ravnatelji, prava solarna elektrana.
- Planiramo i gradnju vjetroelektrane, odnosno bunara za iskorištavanje topline zemlje - najavljuje Ladislav Lukavec, ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek. U sve ovo škole su se upustile potaknute promjenama kurikuluma i uvođenjem nastavnih sadržaja o obnovljivim izvorima energije. Odlučili su biti u trendu, prijavili su se na fondove EU s projektom modernizacije školskih kurikuluma i dobili. Projekt se upravo realizira, a osnovni je moto izgraditi solarni laboratorij.
Partneri su i Tehničkoj školi Sisak, s kojom će izgraditi solarni automobil. Za izgradnju fotonaponske električne centrale trebalo im je na desetke dozvola. No, taj je posao na sebe preuzeo investitor, ali ravnatelji se slažu kako je taj proces u Hrvatskoj još uvijek - prekompliciran.
>> Dovršena jedna od najvećih fotoelektrana vrijedna 11 mil. kn