ICT sektor ili sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije u 2017. godini imao je 36 milijardi kuna prihoda – ostvarili su 3 milijarde kuna više nego li godinu dana ranije. S ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor je drugi najveći pokretač po broju zaposlenih ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima. Prihodi od izvoza čine 24,5 posto i dosegli su 7,3 milijardi kuna. U prošloj godini stvoreno je 2900 novi radnih mjesta, što je više od 50 posto radnih mjesta stvorenih u 2017. godini, istaknuto je jučer u Hrvatskoj udruzi poslodavaca gdje je predstavljeni rezultati sektora 2017. kao i dostignuća digitalizacije u Hrvatskoj. ICT sektor koji ima prema posljednjim podacima 5878 tvrtki, dakle, pozicionirao se na drugo mjesto među svim sektorima, iza farmaceutike, a spram prihoda ju je čak i preskočio.
Programiranje je najjače
– Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući dio ICT-a po izvozu u prošloj godini i u posljednjih deset godina. Lani je rastao 25 posto spram 2016. godine, dok je u posljednjem desetljeću taj rast bio 200 posto. Njihov uspjeh izravno ovisi o tržištu radne snage – rekao je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.
Upozorio je i da je za dalji rast sektora, osim novih radnih mjesta, važno stvoriti okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj. Balen je rekao kako će za postizanje cilja od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebati zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina.
Kada se radi o digitalizaciji društva, ono što je jako dobro. a govori nam to najrelevantniji indeks digitalizacije društva u EU – DESI Hrvatska je u 2017., konačno ostvarila dugo željeni napredak, naglasio je Boris Drilo, predsjednik HUP ICT Udruge.
– Pomaknuli smo se naprijed za jedno mjesto. Netko bi rekao samo, no kada se pogledaju trendovi iza tog pomaka možemo naći puno mjesta za optimizam sljedeće godine. Analiza je pokazala da indeks digitalizacije Hrvatske raste brže od prosjeka EU, i to u najznačajnijim područjima – povezivosti i ljudskog kapitala, dok u području integracije digitalnih tehnologija ili digitalne ekonomije zaostajemo. Ipak, želimo definirati ambiciozniji cilj jer Hrvatska bi trebala biti najmanje u sredini ljestvici, sada smo 22 a cilj je najmanje 15 mjesto u četveri godine. Dakle, još uvijek se nalazimo u donjem dijelu ljestvice digitalizacije a za dosezanje sredine ljestvice u sljedeće četiri godine, stopa rasta se treba ubrzati za dodatnih 45 posto – kazao je Drilo.
Jedinstvena stopa od 10%
Ne bi li ICT sektor napredovao u željenom smjeru HUP ICT predlaže smanjenje neporeznih davanja u području telekomunikacija vezanih uz naknade za korištenje radio-frekvencijskog spektra i prava puta, bržu apsorpciju iz fondova EU, smanjenje poreza na dohodak na jedinstvenu stopu od 10 posto, definiranje i provođenje Nacionalnog akcijskog plana za digitalna radna mjesta, definiranje i provedba Strategije razvoja digitalne ekonomije, stimuliranje malih i srednjih poduzeća za primjenu digitalnih tehnologija.