Budući predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon izjavom o potencijalnom zatvaranju stotina radnih mjesta u sisačkoj rafineriji nepotrebno “zagadio” cijeli proces oko Ine, zaključak je ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića.
Strateški partneri, jasno je nakon izjave ministra Ćorića, još su udaljeniji pa je vrijeme za pregovore koje se planira voditi uz podršku konzultanata. Fasimon dolazi na čelno mjesto Ine krajem lipnja, a Ćorić pojašnjava da u planu Ine za ovu godinu o gašenju rafinerije “nema niti govora”. Jasan odgovor MOL-u ministar je poslao s konferencije “Hrvatsko energetsko tržište u Europskoj energetskoj uniji” na kojoj se raspravljalo o energetskoj strategiji i plinskom tržištu.
– Hrvatska bi bez novih investicija u istraživanje i razvoj, do 2035. godine mogla ostati bez proizvodnje nafte i plina – kazao je Ćorić.
Domaća proizvodnja nafte pada po stopi od 10 posto godišnje, a proizvodnja plina pada i brže i to čak 15 posto godišnje. Stoga će tek novom proizvodnjom i investicijama u istraživanje i razvoj biti moguće zaustaviti te negativne trendove. Ministar zato ističe da u bliskoj budućnosti moramo odrediti optimalni energetski miks te uskladiti strategije s planom energetskog razvoja EU. U tom je kontekstu spomenuo Zakon o tržištu plina, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin te Zakon o obnovljivim izvorima energije.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je da su energetika i zaštita okoliša primarne teme EU. Građani EU bi u budućnosti trebali imati pristupačne cijene energenata, pri čemu bi se najviše računa vodilo o socijalno najugroženijima – naglasio je Baričević. Za jeftinije energente moramo upogoniti modernu tehnologiju za koju su potrebna velika ulaganja u infrastrukturu. Stoga će od 2014. do 2020., rekao je, u fondovima EU biti 23 milijarde eura sredstava namijenjenih održivom energetskom razvoju.
Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago istaknuo je da pri kreiranju energetskog miksa prvenstveno treba voditi računa o hrvatskim interesima i energetskoj neovisnosti. I on smatra da energetska strategija države zahtijeva snažna ulaganja. Hrvatska još ima dugogodišnji potencijal što se tiče ugljikovodika, smatra direktor strategije i razvoja Ine Hrvoje Glavaš.
Nemate većini u Ini a mutite stalno nešto napravljeno je da nemamo većinu i dosta više toga cirkusa.