Europska unije namijenila je veliki novac za investicije u Europi, a između ostalog i za energetiku, no nužno je zadovoljiti i niz uvjeta da bi se taj novac mogao uzeti, kazao je Branko Baričević, voditelj Ureda Europske komisije u Hrvatskoj, na ovogodišnjem Energy Investment Forumu.
"Energetika je vrlo važna za EU, ali tu ima još puno problema jer i dalje postoji 28 regulatora kojisvaki ima svoj način rada i prateću regulativu. Kada govorimo o energetskoj uniji, podsjećam na krizu od prije dvije godine kada je početkom krize u Ukrajini došla u pitanje redovna opskrba energentima dijela članica. Tada smo shvatili da moramo stvoriti sustav koji će moći odgovoriti na ove izazove. Iako stvar nije još gotova, napravilo se puno, a čak su i zemlje poput Malte povezane s europskim sustavima. Radi se o velikim sustavima za koje je potrebno puno novca i puno vremena. Za primjer, ako bi Italija iz nekog razloga ostala bez svojih izvora struje, Unija trenutno nema kapaciteta prijenosa s kojima bi joj isporučila više od 10 posto potreba", kazao je Baričević.
U Hrvatskoj je EU posebno zanimljiv projekt LNG terminala te je u njemu spremna sudjelovati. Baričević ističe da je primarno da projekti budu ekonomski isplativi, no da ima i onih koji imaju i neku širu društvenu ulogu. EU na ovim projektima, prije svega, sudjeluje kroz tzv. Junckerov plan i baziran je na 315 milijardi eura jamstava za investicije privatnog sektora. U zadnjih 1,5 godina je mobilizirano 168 milijardi eura, a četvrtina je završila u energetskom sektoru.
"Iako se često kritizira da je Junckerov plan namijenjen samo velikim i bogatim zemljama članicama, činjenica je da je u totalu na njih otišlo najviše novca, ali je isto tako podržano mnogo manjih projekata u malim članicama koji bez ovog instrumenta ne bi bili pokrenuti", kaže Baričević. Do sad je na neki način na listu EU-a ušlo ukupno 11 projekata od njih 600-injak na razini čitave Unije.