Iako je situacija značajno bolja nego prije pet godina kad je biomasa u Hrvatskoj bila čista egzotika, bilo kad je u pitanju mentalni sklop ili konkretna suradnja između javnog i privatnog sektora, razvoj projekata energetskog korištenja šumske i poljoprivredne biomase u Hrvatskoj i dalje je spor, opterećen prije svega nedostatkom sirovina i skupim financiranjem projekata. Zbog niza okolnosti investitori u Hrvatskoj su manje konkurentni od onih u drugim europskim zemljama, no nekolicina primjera poput projekata Agrokor Energije ili Đure Đakovića, te nastojanja HEP-a potvrđuju da je izgradnja postrojenja ne samo moguća, nego i isplativa za pet do šest godina, složili su se sudionici panela "Biomasa – svi sastojci uspješnog projekta" održanom u sklopu drugog dana Energy Investment Foruma u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Kako bi proizvodnju regulirao u skladu s EU zakonima i strogim direktivama o obnovljivim izvorima energije te proizvodio u ekološkim uvjetima, Agrokor Ivice Todorića sve se više intenzivirao u ulaganjima u obnovljive izvore energije. Agrokorova tvrtka Agrokor Energijaveć je uložila je u dva bioplinska postrojenja, a u planu je i izgradnja trećeg.
„Agrokorove farme godišnje proizvedu 450 tona životinjskog gnojiva, što je osnovna sirovina za bioplinska postrojenja. Preradom te sirovine stvaramo novu energiju koju onda koristimo u proizvodnji, a istovremeno u potpunosti rješavamo onečišćenje prirode“, kazao je Herman Seidl, direktor Agrokor Energije, te najavio nove investicije u širenje bioplinskih postrojenja. Uspjeh investiranja u bioplinska postrojenja, kaže Seidl, ovisi u troškovima sirovine, tehnologiji i komercijalizaciji benefita.
„Kada završimo cijeli investicijski plan, procjenjujemo da ćemo na potrošnji plina i ostalih energenata uštedjeti 2,8 milijuna eura, a ukupna ušteda ići će i do 3,5 milijuna eura“, poručio je Seidl. Dakle, ulaganja u bioplinske elektrane mogu biti vrlo atraktivna investicija s velikim povratom i prihvatljivim rizicima. Povrat investicije, kazao je Seidl, moguć je za pet do šest godina, a ako se nusproizvodima dobro menadžerira, može se povratiti za do pet godina. Ipak, upozorava da su predviđanja da se investicija isplati u roku 3,5 godine nebulozna, ali i da se često manipulira s vrijednošću investicije.
U izgradnji bioplinske kogeneracije Agrokora sudjelovao je i Đuro Đaković Holding, čiji je izvršni direktor tvrtke Đuro Đaković Elektromont, Zdravko Stipetić predavanjem otvorio drugi dan Energy Investment Foruma. Stipetić je istaknuo važnost ulaganja u obnovljive izvore energije prema kojima su se i sami orijentirali.
„Politika Europske unije promiče rast temeljen na znanju i inovacijama u zelenom gospodarstvu i to je i naš cilj. To želimo postići izgradnjom i puštanjem u pogon postrojenja na biomasu. Uz sve benefite koje ima za okoliš, prikupljanje biomase može dovesti i do novih radnih mjesta. To tržište u Hrvatskoj ima potencijalnu vrijednost od 400 milijuna eura“, poručio je Stipetić dodajući kako svoja postrojenja planiraju ponuditi europskom, azijskom i južnoameričkom tržištu.
Cijeli drugi dan konferencije Energy Investment Forum koja se održava u Hypo kongresnom centru u Zagrebu posvećen je obnovljivim izvorima energije, tako da su uvodna predavanja Stipetića i Seidla nastavljena panelom „Biomasa – svi sastojci uspješnog projekta“.
Na panelu su uz Seidla i Stipetića sudjelovali Perica Jukić, član Uprave za proizvodnju HEP-a, Marko Blažević, izvršni potpredsjednik divizije Obnovljivi izvori energije u Đuri Đakoviću, Hrvoje Bujanović, izvršni direktor Sektora investicijskog bankarstva PBZ-a, te Danko Kuric, rukovoditelj Službe za strateški razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama u Hrvatskim šumama. Herman Sidl ustvrdio je tako da je u zadnjih pet godina uspostavljena komunikacija između države, banaka te investitora, iako još zapinje na lokalnoj upravi, i postoji još puno prostora za bolju suradnju.
"Percepcija je da je nama lako i da Agrokor sve može, no zadnje tri godine, otkad smo u suradnji s Đurom Đakovićem krenuli u projekt izgradnje bioplinske kogeneracije, bile su pune izazova od kojih sam uspio dobiti više sijedih i izgubiti na kilaži. Kad smo krenuli u to nismo znali što nas čeka, iako smo obišli mnoga postrojenja u inozemstvu i maksimalno se educirali. Osnovni problem bila je niska razina znanja o obnovljivim izvorima energije na razinama koje donose odluke, pogotovo na razini lokalne uprave koja je otezala. Četrnaest mjeseci smo čekali dozvole, iako smo ih upozoravali da nam idu kamate i da planiramo nova zapošljavanja u području s visokom stopom nezaposlenosti. Već danas je svijest na svim razinama drukčija, i svakom novom investitoru trebalo bi biti lakše, kaže Seidl te upozorava da je cijena financiranja u Hrvatskoj znatno skuplja nego u Austriji ili Njemačkoj. Investitori koji se zadužuju u komercijalnim bankama plaćaju kamate u iznosu od 7 do 8 posto, a vani su te kamate od jedan do dva posto, zbog čega se u Hrvatskoj niti ne rade postrojenja ispod 1 mW.
I Marko Blažević upozorio je na skupo financiranje.
"Silan broj investitora zainteresiran je za ulagaje ,u biomasu, no sirovine i financijska podrška i dalje predstavljaju veliku prepremu za ulaganje, pogotovo malim investitorima. Također, primarni interes investitora je električna energija, toplinska energija je na drugom mjestu", kaže Blažević.
Hrvoje Bujanović iz PBZ-a tvrdi da će banke pristati ulaziti u nešto rizičnije projekte izgradnje kogeneracijskih postrojenja što bude više projekata koji su uspjeli pokriti financijsku konstrukciju. Bujanović otkriva da je u zadnih pet godina porast znanja investitora urodio plodom, te projekti s kojima dolaze bankarima više nisu tek na razini ideje.
"Ubrzali smo proces od ideje do monetizacije, a ideja je da ne budemo tek kreditori već da se uključimo što ranije u proces i pomognemo da se realizira. Na početku smo imali na dvadeset projekata jedan uspješan, sad je uspjeh znatno veći i danas imamo dva zatvorena projekta. Od ukupno 120 milijuna eura koja smo plasirali u obnovljive izvore energije omko 20 posto se odnosi na biomasu, a u procesu realizacije je oko 12 projekata", kaže Bujanović. Sigurna opskrba sirovinama jedan je od faktora koji je i bankarima najvažniji u procjeni rizika projekta.
Danko Kuric ističe da su Hrvatske šume 2012. godine temeljem javnog poziva sklopili ugovore za 19 kongeneracija o isporuci ukupno 830 tisuća kubika sirovina. Iako to trenutno premašuje mogućnosti HŠ-a, u planu su ulaganja u razvoj namjenske proizvodnje sirovina, dijelom i na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima.
"Imamo ograničene resurse a s druge strane duplo veću potražnju, stoga bi investitorima preporučili da se povežu i s privatniom vlasnicima šuma koji imaju milijun kubika sirovine", kaže Kuric dodajkući da će HŠ ove godine imati višak sirovina zbog nevremena i leda. Led jeuništio 1,5 milijuna kubika drva koje će dijelom i na tržište.
Perica Jukić najavio je da HEP planira nastaviti razvijati projekte na biomasu. Kad su u pitanju dvije elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku, Jukić očekuje da će se ugovori za obje lokacije potpisati do kraja 2015. godine.
"HEP se okreće novim izazovima, uključujući i vjetroelektrane te biomasu, koji će nas dovesti na konkurentniju poziciju od ove u kojoj smo danas. Međutim, ni HEP nije dovoljno jak da samostalno ubrza procedure koje su i dalje spore, kao i dobivanje dozvola", kaže Jukić.
Prije nekoliko mjeseci sam završio montażu postrojenja za proizvodnju peleta iz slame. Za montażu postrojenja kapaciteta 4000 t na mjesec je potrebno oko tri mjeseca, a za novu tvornicu oko 7 mjeseci . EU iz fondova financira ovakve projekte, a sirovine u HR ima dovoljno tim više što je poljoprivreda jedna od važnih privrednih grana HR. Veći je problem prilagodba elektrotoplana na takvu vrstu pognoskog goriva, nego sirovine koja svake godine propada.