PROMO

Bez strane radne snage nema ni hrvatskog gospodarstva

Foto: Željko Jovanović
Ekonomija izvan okvira
Foto: Željko Jovanović
Ekonomija izvan okvira
Foto: Željko Jovanović
Ekonomija izvan okvira
Foto: Željko Jovanović
Ekonomija izvan okvira
19.05.2022.
u 11:33
Održana konferencija Ekonomija izvan okvira
Pogledaj originalni članak

Jučer je održana je konferencija Ekonomija izvan okvira – naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada u organizaciji Centra za kulturu dijaloga i Međunarodne mreže poslovnih žena. Konferencija je okupila vodeće poslodavce na hrvatskom tržištu rada poput Rimac automobila, IKEE, Philip Morris Internationala, Global Logica. Uz njih su se panelu pridružili Hrvatska udruga poslodavaca te Fima konstrukt - građevinska tvrtka.

Sve prisutne pozdravila je Ivana Radić ispred udruge Međunarodna mreža poslovnih žena i Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga.

Gđa Kadić Meškić u ime Centra za kulturu dijaloga rekla je da  unazad nekoliko godina provode projekt Novi susjedi posvećen osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom. „Cilj ovog projekta je integracija i uključenje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo te jačanje interkulturalnog, prosperitetnog i demokratskog hrvatskog društva. Ovaj projekt prepoznalo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a financira ga Vlada Republike Hrvatske i Europska unija. Posebno treba istaknuti da od rane integracije na tržište koristi imaju izbjeglice, gospodarstvo ,ali i društvo u cjelini.“

Foto: Željko Jovanović
Ekonomija izvan okvira

Uvodni govor održao je g. Žarko Katić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Istaknuo je  da je Hrvatska u prosjeku svake godine izdala 82.000 dozvola za boravak i rad. To su sve više osobe iz daljih zemalja. Nepal je 5.zemlja po zahtjevima za boravak i rad.  „Ove godine ćemo premašiti 100.000 dozvola za rad i taj broj je svake godine sve veći. Do sad je u Hrvatskoj odobreno 1028 dozvola za osobe s međunarodnom zaštitom rada. Od toga je 890 azilanata. Najviše ih dolazi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Osobiti izazov predstavlja zapošljavanje žena što zbog kulturoloških, što zbog jezičnih barijera.“

Panel Iskustva hrvatskih tvrtki u promoviranju različitosti vodila je Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena.

Milka Kosanović, direktorica odnosa s članovima HUP-a:“ Osobe koje dolaze u Hrvatsku dolaze iz situacija koje su teške. Te osobe dolaze u Hrvatsku i traže bolji život. Najveća prepreka su nerazumijevanje i predrasude i s jedne i s druge strane i za to je potrebna otvorenost. Poslodavci su često stigmatizirani kao oni koji radnu snagu žele iskoristiti, ali to nije točno.

Treba izgraditi sustav institucija koje će se baviti integracijom i privlačenjem stranih radnika u Hrvatsku

Na to se nadovezala gđa Đurđica Brebrić iz tvrtke Fima Konstukt koja ima iskustva sa zapošljavanjem stranih radnika i svih izazova s kojima se susretala pri zapošljavanju stranih radnika. Za Fima konstrukt je to bila strateška odluka i preživljavanje tvrtke koja danas, zahvaljujući stranoj radnoj snazi, uspješno posluje.

Katica Šamija iz Philip Morris International kaže: „Korporacija ima svoje sustave, svoja pravila. Svaki posao je jednako plaćen bez obzira na spol, dob, kulturu, vjersko opredjeljenje. „ Istaknula je da je jako važno imati strukturu, a kompanija na visokoj poziciji ima osobu koja se bavi različitošću i uključivanjem. „Različitost se potiče, različitost se poštuje jer to kompaniji omogućuje inovacije!“ Različitost je omogućila da PMI od se isključivo duhanske industrije proširi i na druge segmente poput farmaceutske industrije.

Foto: Željko Jovanović
Ekonomija izvan okvira

Vladimir Kosanović iz Global Logica istaknuo je da dovođenje stranaca nije samo tehničko već demografsko pitanje. Mi zaostajemo u dovođenju stranaca. „Različitost donosi neku novu boju u kompaniju jer ako nemate tu komponentu ne možete shvatiti svijet u njegovoj različitosti. Svi moramo učiniti puno kao društvo i kao korporacije da bismo privukli ljude. Konkurencija je ogromna. Mi kao poslodavci stalno moramo nešto raditi, ne smijete spavati.“

Ajna Harčević iz Rimac automobila: „Mi kao poslodavac brendiramo svoju tvrtku kao nešto poželjno. Rimac automobili posluje već 13 godina i  zapošljava preko 35 različitih nacionalnosti, ali smo prošli jako težak put u ovih 13 godina poslovanja. Naš brend je olakotna okolnost i nemamo problema s privlačenjem stranaca, ali i dalje se suočavamo s barijerama i izazovima u administrativnom smislu. Birokratske prepreke su i dalje za neke aktivnosti nepremostive npr. rad na daljinu izvan Europske unije se ne može regulirati što bi trebalo biti moguće.“

Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad

Lidija Jagić iz robne kuće IKEA opisala je njihova iskustva s azilantima. Ikea je na globalnoj razini donijela inicijativu „Bolji dom“ te su na lokalnoj razini uveli program kojim omogućuju azilantima da na 3 mjeseca iskuse rad u IKEI. Istaknula je da je najvažnija komunikacija svih dionika.

Zaključak konferencije je da se Hrvatska mora brendirati u svijetu kao poželjno odredište za strane radnike, biti fleksibilnija i  stvoriti institucije koje će pomoći obiteljima stranih zaposlenika u obrazovanju i osiguranju zdravstvene skrbi.

Hrvatska nema dovoljno radne snage na tržištu, a ako se to uskoro ne promijeni mnoge hrvatske tvrtke će nestati.

Foto: Željko Jovanović
Ekonomija izvan okvira

Pogledajte na vecernji.hr