– Banke dopuštaju nekim tvrtkama da se prave da su žive iako nisu, tolerira se evazivno ponašanje – otvoreno se obrušio na poslovnu politiku banaka Damir Odak, viceguverner HNB-a, na okruglom stolu Bankamagazina pod nazivom “Banke i korporativno restrukturiranje”.
Viceguverner je, štoviše, ustvrdio da banke to ne rade pod pritiskom države, već vlastitom voljom, te da je trenutak da i javno priznaju probleme koje imaju s lošim portfeljem koji je, smatra, neadekvatno pokriven rezervacijama. I dok Odak ne vjeruje da će se najavljena stroža pravila rezerviranja odraziti na politiku odobravanja kredita, Velimir Šonje, makroanalitičar Arhivanalitike, smatra da bi sigurno utjecala na sklonost odobravanju kredita uopće, ali i uvjete kreditiranja; kamate, ročnost i iznose.
Neka plate dioničari
Većina se sudionika složila da je procese restrukturiranja u većini kompanija trebalo početi puno ranije pa bi i udio loših kredita koje sada treba pokriti bio niži.
– Studija MMF-a o budućim kretanjima loših kredita nije povoljna za Hrvatsku koja već pet godina bilježi negativne stope gospodarskog rasta. Loši krediti i dalje će rasti ili neće doći do njihova značajnog smanjenja – zaključio je Slaven Ćurić iz Deloittea, koji je održao uvodno izlaganje simbolična naziva “Loši krediti: sjever se oporavlja, a jug?”.
Ulogu regulatora u smanjenju udjela loših kredita Damir Odak sažeo je u rečenici: što je regulativa rigidnija, restrukturiranje je brže. Regulatorno ograničenje djelovalo bi, kaže, kao pokazatelj iscrpljivanja resursa u fazi kad se problem u poslovanju još može riješiti, a stroža knjigovodstvena pravila pokrenula bi restrukturiranja.
– U cikličkim fazama banke povremeno proizvode više neprihodujućih kredita nego što je to uobičajeno. Tad netko mora dodati novac koji fali. Red bi bio da su to dioničari; oni imaju korist kad banka dobro posluje pa trebaju i platiti račun. No, često su u to uključeni i porezni obveznici i deponenti – upozorio je Odak, napominjući da mi čak ni sad ne znamo tko je platio račun za prošle krize.
Banke, smatra, trebaju poći od pretpostavke da se neće uspjeti puno naplatiti. No, ako situaciju i knjigovodstveno raščiste, znat će kamo ići dalje. U prilog tezi da to s budućom ponudom kredita neće imati veze, navodi i argument da iza sebe imamo dugo razdoblje rasta kredita, a zatim i dugo razdoblje njihove stagnacije, a da se u tom vremenu regulativa uopće nije mijenjala.
– Ako se očekuje posao i zarada, kredita će biti. Banke odobravaju kredite isključivo u skladu s očekivanjima urednog vraćanja – ustvrdio je regulator.
Gdje su posrednici
Na plasmane bi, poručuje, bilo utjecaja jedino da smo u situaciji poput Slovenije, u kojoj banke moraju povlačiti kapital da bi plasirale kredite, no mi smo najbolje kapitaliziran bankarski sustav u Europi i treći u svijetu. Šonje pak smatra da upravo ta, iznimno visoka adekvatnost kapitala kompenzira ispodprosječnu pokrivenost loših kredita. Upozorava i na pad profitabilnosti banaka, s povratom na kapital (ROE) ispod četiri posto u 2013. i bez promjene regulative vezane uz rezerviranje. I on kritizira regulatora. Kaže da je neobično što nemamo razvijeno tržište loših kredita niti posrednika koji postoje u ostalim državama te pita je li ih regulator propustio potaknuti.
– Ovako visok udio NLP-ova posljedica je bezidejnosti poslovnih banaka koje slijede bezidejnost države – zaključio je na kraju Tomislav Ćorić s katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a s odgovornošću države, posebno za izostanak investicijskog ciklusa i restrukturiranja javnih poduzeća, složio se i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a.
>>Povijesna presuda: Reflektirat će se na prava 75.000 građana