Edukacija

Apsurdno je da je 20 minuta odavde MBA priznat, a ovdje nije

Foto: Žarko Bašić/Pixsell
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
15.01.2014.
u 18:14
Da u privatnom sektoru nema dvojbe oko priznavanja MBA-a, smatra i Ana Mlinarić, specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u Styriji
Pogledaj originalni članak

Iako je i u Hrvatskoj sve traženija, titula MBA u akademskoj zajednici još uvijek nije adekvatno priznata. Naime, MBA se u Hrvatskoj kategorizira kao običan diplomski, a ne poslijediplomski studij, odnosno magisterij. Ipak, privatni sektor titulu MBA priznaje i bez formalne verifikacije, a onima koji je posjeduju sigurno će biti korisna referenca. O MBA programima i njihovim benefitima raspravljali su sudionici okruglog stola Edukacija: MBA koji je u srijedu organizirao Poslovni dnevnik.

“Ni oni koji su MBA program završili vani, u Hrvatskoj ne mogu nostrificirati svoju diplomu. Oni koji su, primjerice, otišli u inozemstvo zbog stjecanja titule MBA, u Hrvatsku se vraćaju s istim stupnjem obrazovanja koji su imali i kad su otišli”, upozorava Zoran Đorđević iz Cotruglija dodajući kako je to jedan od razloga zašto u javnoj službi, gdje plaće ovise o kvalifikacijama, nema većeg interesa za ovim obrazovanjem, iako im je ono prijeko potrebno. U privatnom sektoru to nije slučaj, a značenje MBA prepoznato je i traženo među menadžmentom na svim razinama.

„MBA ima svoj kredibilitet i imidž koji je prepoznat u cijelom svijetu. Jedan od dugoročnih ciljeva i inicijativa udruge MBA Croatia je i ta da se MBA prizna kao poslijediplomski studij, no ne znamo koliko će nam za to trebati vremena i resursa”, poručio je Aco Momčilović, predsjednik udruge MBA Croatia.

Da u privatnom sektoru nema dvojbe oko priznavanja MBA, smatra i Ana Mlinarić, specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u Styriji.

“Iz perspektive privatnog sektora MBA je priznat bez obzira na verifikaciju akademske zajednice. Vjerujem da su akademskoj zajednici u Hrvatskoj ovakvi programi vrlo veliki izazov u smislu konkurencije jer puno više odgovaraju potrebama privatnog sektora. Činjenica je da državni fakulteti rijetko produciraju kadar koji je prilagođen potrebama privatnog sektora”, smatra Mlinarić. U Sloveniji nemaju takav problem, a država je odavno i privatnom sektoru dopustila da uđe u visoko školstvo.

“Apsurdno je da je 20 minuta odavde MBA priznat, a tu nije. No, razlog odlaska na MBA i tako ne bi trebala biti titula nego razvijanje i stjecanje znanja za pojedinca ili doprinos razvoju kompanije”, poručio je Ian Sutherland s IEDC poslovne škole Bled, dodajući kako je i unatoč krizi MBA još uvijek vrlo tražen.

“Uvijek se kaže kako je razvoj ljudi skup, no još je veća debata o tome koliko je skupo ne razvijati svoje ljude”, zaključuje Sutherland.

>> Flex MBA na ZŠEM-u skrojen po mjeri poslovnog čovjeka

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr