Hrvatska je Vlada najavila da će ovih dana predstaviti novi antiinflacijski paket pomoći stanovništvu i tvrtkama. Što u njemu može biti i općenito kakva su očekivanja za hrvatsko gospodarstvo, govori analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević.
– Europske institucije moraju povesti borbu protiv inflacije, ali one to ne čine. Postoji prostor za smanjenje trošarina i poreza na energente, ali Europska komisija ne ide za tim niti su na razini EU predviđene neke kompenzacijske mjere te se preko visokih cijena energenata ubrzava energetska tranzicija. Nitko od političara neće reći da se mora smanjiti mobilnost stanovništva, da se mora smanjiti korištenje automobila, da se mora smanjiti potrošnja energenata, no ide se za tim. U godinama koje dolaze znatno će se smanjiti priuštivost pojedinih dobara, kako energenata tako hrane, a uskoro i vode, i stoga ne treba očekivati njihovo pojeftinjenje. Političari nemaju hrabrosti izaći pred ljude i građanima reći da moraju promijeniti ponašanje te koristiti druge izvore energije. U razvijenim će se zemljama ta tranzicija možda i dogoditi, ali siromašne će države proći lošije. U Europi nema liderstva, nema zajedničkih mjera kojima bi se djelovalo na inflaciju i zato ne vidim s kojim bi pojedinačnim mjerama hrvatska Vlada mogla sama nešto učiniti – kaže Lovrinčević.
'Ako Europa može sufinancirati izgradnju kružnih tokova po kukuruzištu, može i cijenu energije'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Ako Europa može sufinancirati izgradnju kružnih tokova po kukuruzištu, može i naš ustašluk i sramna za dom spremnost prestati makar je kod pokvarenih i podmuklih balkanskih plemena to težko postici.