Batat iz suptropa u Podravinu

Batat (Ipomea batatas), koji je preko Portugala stigao iz Perua u Europu, a prije desetak godina i do Hrvatske, već je postao prepoznatljiv i na našim prostorima.

Uostalom, o toj povrtnoj biljci kojom se danas prehranjuju milijuni ljudi u Kini i na afričkom kontinentu pisali smo i u Vrtu, posebice o njezinim prehrambenim i zdravstvenim svojstvima koja su potakla i prve domać uzgajivače da se prihvate komercijalne proizvodnje u Višnjici kraj Slatine gdje se batat od prošle godine sadi na poljima tamošnje Poljoprivredne zadruge (tel. 033/401-650), vlasnice Ksenije Plantak.

Za uzgoj te suptropske biljke na slavonskim poljima  najzaslužniji je Želimir Bušić (mob. 091/4546-136), poznati stručnjak  i praktičar, ali i zaljubljenik u poljoprivredu. S tolikim se zanosom posvetio uzgoju te kuluture da se već udomaćila  krilatica  Bušić tata hrvatskog batata.

 Budući da je ta vrsta povrća malo poznata, gotovo za cijelu Europu trebalo je provesti različita    istraživanja prije uzgoja, čega se pak prihvatio Agronomski fakultet u Zagrebu   navodi Želimir Bušić, koji je i sam bio blizak svim tim pokusima.

Smatra da nije slučajno što je prva komercijalna proizvodnja krenula na dobru Ergele Višnjica gdje su u pravilu pjeskovita i lakša tla koja ponajbolje odgovaraju tlu pradomovine batata. Uporedo s time u Višnjici su otpočeli s proizvodnjom sadnog materijala koja je, priznaju, tehnološki vrlo zahtjevna jer uspijeva tek uz određenu temperaturu, vlažnost zraka i svjetla, a uz to uvjetovala je i znatnija početna ulaganja.

Ovog će proljeća iz obnovljenih stoljetnih zgrada nekadašnjeg imanja grofa Draškovića izići više od 600.000 sadnica, od kojih će dio zasaditi na vlastitu zemljištu, potom u kooperanata, a ostalo je namijenjeno hobistima kojh je, kaže Želimir Bušić, sve više. Jer batat je zdravo i prehrambeno vrijedno povrće,  a proizvodnja je isplativija od bilo koje druge.

Kooperante  opskrbljuju sadnim materijalom i tehnologijom, otkupljuju im sav  rod  te jedobit po hektaru i do 80.000 kuna, a računica je još povoljnija u uzgajivača koji sebi sami nađu kupce. Batat, naime, na domaćem tržištu, uglavnom po trgovačkim lancima, doseže maloprodajnu cijenu i do 16 kn, a istodobno se vani prodaje po 4 - 5 eura.

Na ergeli Višnjica batatom sade do 15 ha zato što se na istom tlu ta kultura može naći tek svake četvrte godine, ali zato sve više potiču njezin uzgoj u    kooperanata na susjednim slavonskim i podravskim poljima te u Istri i Dalmatinskoj zagori.