Treba li država pustiti IT-jevce na miru

Hrvatski IT ovog ljeta ostvario je iznimne uspjehe i sklopio uspješne poslove. Zapravo rade to cijelo vrijeme, jedino se krajem ovog ljeta dogodila kulminacija, rekli bismo ostvarena je kritična masa koja je konačno prodrla među mainstream publiku i na jedan dan zasjenila korupcijske afere, barem ovu posljednju, Janaf, na naslovnicama medija. Nanobit je ostvario prodaju kakva se rijetko događa ili se događala u povijesti poduzetništva u Hrvata.

Podsjetimo, za gotovo milijardu kuna prodali su svoj biznis švedskom Stillfrontu. Ono što je važno u tom poslu jest da su bili toliko dobri da ih je u jeku konsolidacije gejming industrije, zahvaljujući vlastitim rezultatima, kupio moćan igrač na tržištu. Ne zato da bi se domogao nekretnina, ne zato da bi se ukrcao na brod kvalitetne i profitabilne tvrtke i izvukao novac u svoju matičnu kompaniju i bahatio se bogatstvom i uništio akviziciju. Već zato da bi u svom portfelju imao tvrtku koja će jačati i razvijati se i postati dodatni element snage cjelokupne grupe u svjetskoj utakmici i samim tim pridonijeti zajedničkom profitu cijele grupacije.

Za Hrvatsku je važno da su vlasnici Nanobita bili toliko mudri da pronađu novog vlasnika koji će im omogućiti upravo to, dodatni poticaj razvoju, a ne uništenju, kojim će dobiti sigurnost kapitala, a prije svega mogućnost stručnog napretka svih 125 zaposlenih i to u Hrvatskoj. Ne treba zamjerati onima koji pri pomisli na prodaju, nikako ne mogu shvatiti da u IT industriji, zaposlenici nisu robovi, da se svi vlasnici i upravljači trude dati im što bolje uvjete rada ne bi li ostali upravo u njihovoj tvrtki i da se izvrsnost cijeni i to na najjače. Nanobit je ovim potezom pokazao investitorima da Hrvatska vrijedi, pa možda se netko odvaži samostalno investirati i doći u Hrvatsku. Kako kažu, bilo bi skroz u redu da hrvatski stručnjaci ostaju u Hrvatskoj i rade za strane investitore i vlasnike tvrtki umjesto da odlaze van za njih raditi.

Tu je Photomath, najskidanija obrazovna aplikacija u svijetu, i ovog ljeta bila je Apple aplikacija dana. Tu je i njihova zapravo matična tvrtka Microblink, koja je na samom svjetskom vrhu po svojim proizvodima.

Primjer Infinuma također je pokazatelj da investicija dolaze u Hrvatsku. Oni su s Porscheom i njihovim digitalnim odjelom uspjeli ostvariti partnerstvo kojim će podići novu tvrtku u Hrvatskoj i imati financijski moćnog partnera s dosegom u cijelom svijetu. Iznimno je važno znati da je Porsche u Hrvatskoj prisutan u vlasništvu Rimac automobila. On je bio prva karika koja ih je privukla i, zahvaljujući njihovoj reputaciji, odlučili su partnera tražiti u Hrvatskoj. Da, sve je povezano i sve ima smisla u IT-ju, dokle god država ne upliće svoje prste. I stoga ne čudi IT mantra koja svaki put iskoči na pitanje što bi država trebala napraviti, a ona kaže: samo nas pustite na miru da radimo.

No ipak, ne, država ih ne bi trebala pustiti na miru. Trebala bi im osigurati uvjete poslovanja i napretka koji će im pomagati, a ne zagorčavati život i po mogućnosti poticati, a ne opterećivati. Da bi to mogli, moraju slušati ono što im IT-jevci govore i na što ukazuju. To je smanjenje troškova rada i poslovanja, koji vrijedi za cijelo poduzetništvo, ili pak omogućavanje dolazaka stranih studenata i stranih stručnih radnika, ili pak digitalizacija javne uprave, a ne tek puka informatizacija (iako i to je uspjeh), koji, također vrijede za sve, ili pak transparentnost javne nabave. Ono što bi država mogla sada i odmah napraviti, posebice u kontekstu bolje iskorištenosti EU fondova koji su sada i prioritetno namijenjeni digitalnim i zelenim tehnologijama, jest uključiti IT-jevce u planiranje kada se u ranoj fazi definiraju projekti i tehnologije za buduće projekte i riješiti pitanje pametne specijalizacije.

Zašto? Jer trenutačno IT-jevci u Hrvata tek posredno mogu konkurirati za europska sredstva, a znamo, neki ih zaborave, pa se dogodi da digitalna komponenta, primjerice, nije uključena u priču o gradnji bolnica pa te iste bolnice izgrađene EU novcem ostanu na suhom kada ih treba informatički opremiti bilo uređajima, bilo uslugama. Da prolaze projekti koji pod krinkom IT-ja zapravo u pozadini imaju gradnju objekata za mogući budući prostor za suradnju ili hotele za buduće radnike, a zapravo nemaju dugoročnu vrijednost ni iskoristivost osim za pojedince, i prijete nekom budućom aferom, ovoga puta na razini EU.

Rješenje pitanja uključivanja IT-jevaca kao pomoći državi u definiranju kriterija digitalne i zelene tranzicije, planova digitalizacije gospodarstva i javne uprave i pametne specijalizacije omogućilo bi IT-ju da se izdigne u prioritetnu vertikalu te se osiguraju pametni projekti koji će pridonijeti gospodarskom oporavku, a za to imaju temelja jer imaju i samostalne proizvode. Za to se zalažu sve IT organizacije i udruge koje postoje u Hrvatskoj, od HGK-a, HUP-a, CISEx-a, Glasa poduzetnika, CRO AI... Pobogu, poslušajte ih i odradite taj posao, posebno kad je na stolu 22 milijarde eura koje ni u ludilu država sama neće moći iskoristiti do kraja. IT već ima spremne projekte, znaju i kako i zašto, samo im treba otvoriti vrata. •