Razdoblje velikih popusta i pojačane internetske kupnje idealna je prilika ne samo za kupce koji žele uštedjeti, već i za internetske prevarante. Uoči Crnog petka, koji tradicionalno donosi brojne akcije i primamljive ponude, CARNET-ov Nacionalni CERT upozorava građane na povećan rizik od lažnih internetskih trgovina, obmanjujućih oglasa i phishing poruka kojima se pokušava ukrasti novac i osobne podatke. Koliko je problem raširen, pokazuju i podaci njihova besplatnog servisa CERTiffy, koji trenutačno prepoznaje čak 1802 potencijalno opasne internetske trgovine. Od početka ove godine do kraja listopada putem tog servisa provjerene su 34.652 sumnjive internetske adrese. Jedna od najčešćih prijevara uključuje lažne internetske trgovine koje izgledom oponašaju poznate brendove i legitimne prodavače. Kupce privlače proizvodima po izrazito niskim cijenama, a dodatno ih pokušavaju potaknuti na brzu kupnju odbrojavanjem vremena, ograničenim zalihama i vremenski ograničenim ponudama.
Posebno treba pripaziti na oglase o zatvaranju trgovina i završnim rasprodajama. Prevaranti se često koriste pričama o odlasku vlasnika u mirovinu ili zatvaranju obiteljskog poslovanja kako bi kod kupaca izazvali povjerenje i potaknuli ih na kupnju. Iza obećanja o golemim popustima, međutim, može se kriti pokušaj krađe osobnih i financijskih podataka, a postoji i mogućnost da plaćeni proizvod nikada ne stigne na adresu kupca. Osim lažnih internetskih trgovina, tijekom razdoblja intenzivne kupnje povećava se i broj phishing poruka koje stižu putem SMS-a i elektroničke pošte. Prevaranti se pritom predstavljaju kao poznate trgovine ili dostavne službe te primatelje obavještavaju o navodnim problemima s narudžbom.
U porukama se često traži plaćanje dodatnih troškova dostave, potvrda adrese ili rješavanje problema s isporukom. Poveznice koje se pritom šalju vode na lažne internetske stranice koje izgledom oponašaju službene stranice trgovaca i dostavnih službi. Ako korisnik ondje upiše osobne ili podatke s bankovne kartice, riskira krađu novca. Zbog toga iz Nacionalnog CERT-a savjetuju da se vjerodostojnost svake takve obavijesti provjeri izravno putem službene internetske stranice ili aplikacije trgovine odnosno dostavne službe, a ne klikom na poveznicu iz primljene poruke.Oprez je potreban i na društvenim mrežama, gdje prevaranti kopiraju profile poznatih trgovina ili otvaraju nove račune putem kojih nude popularne proizvode po neuobičajeno povoljnim cijenama. Sumnjivi mogu biti profili s malim brojem pratitelja, kratkom poviješću objava i podacima o prodavaču koje nije moguće neovisno provjeriti. Posebno je važno izbjegavati komunikaciju i plaćanje izvan službenih kanala trgovine, a lažne profile potrebno je prijaviti društvenoj mreži na kojoj su pronađeni.
Dodatni problem predstavlja umjetna inteligencija, koja internetske prijevare čini uvjerljivijima nego ikad. Zahvaljujući AI alatima moguće je izraditi profesionalno oblikovane lažne trgovine, oglase, recenzije proizvoda, pa čak i komunikaciju s korisničkom podrškom. Zbog toga sumnjive ponude više ne moraju sadržavati očite pravopisne pogreške ili druge znakove upozorenja. Upravo zato izgled stranice i kvaliteta teksta nisu dovoljni za procjenu njezine vjerodostojnosti. Potrebno je provjeriti podatke o trgovcu, internetsku adresu, kontaktne informacije i neovisne recenzije.
Iz CARNET-ova Nacionalnog CERT-a građanima preporučuju nekoliko osnovnih mjera opreza koje mogu spriječiti financijsku štetu i krađu osobnih podataka. Prije svega, potrebno je provjeriti internetsku trgovinu, uključujući njezinu adresu, podatke o prodavaču, kontaktne informacije i recenzije drugih kupaca. Poseban oprez preporučuje se kod domena koje oponašaju nazive poznatih brendova. Sumnjivo povoljne ponude također bi trebale biti razlog za dodatnu provjeru. Preporučuje se usporediti cijenu istog proizvoda u nekoliko trgovina jer izrazito veliki popusti i poruke koje stvaraju osjećaj hitnosti mogu biti pokušaj manipulacije kupcima.
Ne bi trebalo otvarati poveznice iz sumnjivih poruka, a obavijesti o problemima s narudžbom, dostavom ili plaćanjem uvijek je bolje provjeriti putem službenih kanala. Pri plaćanju treba koristiti provjerene metode, izbjegavati uplate na nepoznate račune i nikada ne slati podatke o kartici putem SMS-a ili elektroničke pošte. Dodatnu zaštitu pružaju snažne i jedinstvene lozinke te uključena višefaktorska autentifikacija. Korisnicima se savjetuje i redovito praćenje bankovnih transakcija kako bi što prije uočili eventualne neovlaštene uplate.
Kako bi građanima olakšao prepoznavanje lažnih internetskih trgovina, CARNET-ov Nacionalni CERT razvio je besplatni servis CERTiffy. Putem stranice iffy.cert.hr moguće je unijeti internetsku adresu trgovine ili sumnjive poveznice i pokrenuti analizu. Rezultat provjere može pomoći u procjeni vjerodostojnosti stranice, no iz CERT-a upozoravaju da on nije jamstvo sigurnosti. Drugim riječima, ako servis ne prepozna obilježja lažne trgovine, to ne znači nužno da je ona sigurna. Sumnjive internetske adrese moguće je poslati i na adresu iffy@cert.hr radi dodatne analize. Ako naiđete na sumnjivu trgovinu, oglas ili poruku, preporuka je odgoditi kupnju i ne unositi osobne ni financijske podatke dok ne provjerite o čemu je riječ.
A ako ste podatke već unijeli, važno je reagirati što prije. U slučaju dijeljenja podataka s bankovne kartice potrebno je odmah kontaktirati banku, provjeriti transakcije i prijaviti sumnjive uplate. Ako ste unijeli lozinku, odmah je promijenite, i to ne samo na toj usluzi nego i na svim drugim mjestima na kojima koristite istu lozinku. Lažne oglase i profile treba prijaviti društvenim mrežama, a ako je došlo do financijske štete ili zloupotrebe osobnih podataka, slučaj je potrebno prijaviti policiji.
Iz Nacionalnog CERT-a pozivaju građane da sumnjive internetske trgovine, oglase, poruke i druge oblike internetskih prijevara prijave na adresu incident@cert.hr, čak i ako sami nisu postali žrtvom prijevare. Uz prijavu je korisno priložiti poveznice, poruke, snimke zaslona oglasa i razgovora te potvrde o uplati ili podatke o narudžbi.