U sobi u kojoj se nalazi deset Hrvata, njih sedam će, za pristup internetskim stranicama, za plaćanje određenih usluga ili za kupovinu, umjesto računala, radije koristiti svoj mobitel. Nije to ništa uobičajeno, s obzirom na "kontinuirani napredak i razvoj tehnologije", kako kažu u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, koji upravo iz navedenog razloga priprema natječaj za m-Građane.
Platforma koju danas koristi oko dva milijuna Hrvata, e-Građani, seli se i u aplikaciju, a tvrtka koja će je razvijati, trebala bi to napraviti za 2,2 milijuna eura bez PDV-a, koliko je procijenjeno da će koštati svojevrsna prva faza samog mobilnog rješenja. Prva faza kažemo jer, u startu, preko aplikacije trebalo bi se moći pristupiti dvadeset inicijalnih usluga, dok će se ostale koje su već dostupne preko e-Građana, "ubacivati" postupno.
Stiže aplikacija m-Građani, imat će 20 usluga: Rješenje od 2,2 milijuna eura olakšat će nam život
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Zašto je toliko našeg novca plaćeno (15,000.000 kn) za uslugu koja košta 1.000.000 kn?