Za mnoge iznenađujućoj odluci magazina Time da za osobu godine 2006.
izabere mene (?!), odnosno vas, razlog je novi trend, a to –
masovan porast tzv. social networking servisa i online zajednice.
MySpace, YouTube, Facebook, Wikipedia, Flickr, Friendster... sve su to
servisi na internetu koji imaju nešto zajedničko, a za taj
zajednički nazivnik O’Reilly je 2004. skovao termin Web 2.0.
Iako su informacijske tehnologije uvijek bile usmjerene prema tome da
spajaju ljude, s Web 2.0 tehnologijama stvari su se radikalno
promijenile. Tim smo tehnologijama uspostavili nove modele interakcije,
a da bismo kolektivno sudjelovali u kreiranju novih virtualnih alata i
mehanizama, više ne trebamo biti inženjeri elektrotehnike.
Novi kreatori takvih sustava upravo ste vi (i ostali).
Mreže su u posljednjih nekoliko godina, putem nove globalne kulture, u
središtu pozornosti. Mala i srednja poduzeća kao proizvođači
ili dobavljači velikih korporacija danas su organizirani u sustave
mreža koje nadrastaju nacionalne granice. Neki politički pokreti, poput
pokreta za očuvanje okoliša, pokreta za ljudska prava i sl.
također se organiziraju kao mreže. Učitelji s učiteljima u drugim
školama, ljubitelji rock-bandova ili hobisti svih vrsta, svi
su povezani uz pomoć nekog oblika odnosa – vrijednosti,
vizije, ideje, stavova, web linkova, prijateljstva, konflikta,
seksualnih odnosa...
Rupert Murdoch
Kada je medijski mogul i vlasnik korporacije News Corp. Rupert Murdoch
prije dvije godine za 580 milijuna dolara kupio popularni internetski
portal za kontakte MySpace, “kupio” je i zajednicu
od više od 70 milijuna korisnika, od kojih je većina u dobi
od 17 do 31 godine. Upravo ti mladi ljudi, koje bismo mogli nazvati
generacijom @, žive online, kupuju online, igraju se online, sklapaju
poznanstva online, razmjenjuju podatke online...
Njihova moć, htjeli to priznati ili ne, već zbog zakona velikih brojeva
– raste. Za gigante kao što je Coke Co. ova je
mreža zanimljiva jer mladim ljudima može ponuditi slamčicu za žeđ kako
bi kupci mlađe generacije posegnuli za coca-colom.
Drugi primjer uspješnosti je Facebook, servis koji je
osnivač Mark Zuckerberg odbio prodati za 750 milijuna dolara smatrajući
da vrijedi triput više. U proljeće 2004. zamijetio je grupe
studenata, kojih je 9,5 milijuna, naziva Apple Students, Apple Help,
Apple New..., članovi kojih su među sobom razmjenjivali informacije o
tome kako će se koristiti svojim Macovima. Obratio se Appleu i ponudio
im otvaranje službene “grupe”.
Iznos koji je plaćen nikad nije javno objavljen. Apple je u nagradnim
igrama sponzorirao grupu svojih korisnika iPodovima, informirao ih o
novim proizvodima i nudio linkove na stranice na kojima studenti mogu
ostvariti popust na Appleove proizvode. Funkcioniralo je to tako dobro
da je Facebook pomogao svakome tko je želio putem interneta otvoriti
neko okupljalište ljudi sličnih interesa.
Zadržati kontakte
Social networking web stranica Linkedin pomaže poslovnim ljudima da
zadrže kontakte i nakon što promijene posao. Naime, ljudi
sve češće mijenjaju posao pa se poslovne veze i poznanstva
lako izgube. Putem Linkedina će ne samo ostati u kontaktu nego će se
moći i savjetovati o, primjerice, poslovnim odlukama,
zapošljavanju novih ljudi koje netko iz mreže poznaje i sl.
Flickr je servis za besplatno skladištenje i razmjenu
fotografija među korisnicima, a Introverser, kako se sam predstavlja,
“online je zajednica koja sprečava glupe ljude i prijatelje
da vas maltretiraju online”. Google ima svoju social
networking mrežu Orkut, koja je manje popularna u SAD-u, ali zato iz
Brazila dolazi više od 70 posto njenih korisnika. No postoje
i takve mreže koje okupljaju samo lijepe ljude ili samo ljubitelje
književnosti. Digg servis je zacijelo više od zbroja glasova
njegovih korisnika koji klikaju i tako rangiraju vijesti i linkove,
baš kao i domaći servis Dvanula.com.
Vrijeme networking servisa u kojima su korisnici, čitatelji, publika ti
koji stvaraju, distribuiraju i razmjenjuju sadržaj, prema mnogima, pred
nama je iako još ima sumnji o efektivnosti toga medija.
Međutim, investitori, velike medijske kompanije i oglašivači
sve više ozbiljno uzimaju u obzir mogućnost da social
networking stranice postanu dugoročno održiv poslovni model,
jednostavno ne želeći propustiti njihov puni potencijal.
'Pitaj političare'!
“Pitaj političare” najnoviji je projekt Večernjeg lista, dnevnih novina i news portala Vecernji.hr koji omogućuje da hrvatski građani ove godine prvi put mogu izravno komunicirati s kandidatima stranaka za Hrvatski sabor na parlamentarnim izborima 2007. godine. Glasovi širom Lijepe Naše i iseljeništva političarima na stranici www.vecernji.hr/pitaj-politicare mogu postavljati pitanja u formi kratkih videoisječaka.