U usporedbi s drugim zemljama Europske unije Hrvatska se obično spominje po zaostajanju u korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije. Posljednjih je godina ostvaren napredak, ali sporiji nego u drugim zemljama EU zbog čega Hrvatska i dalje uglavnom zaostaje za tim zemljama, kaže na temu trendova u Sektorskoj analizi telekomunikacijskog sektora njezina autorica Ljiljana Božić s Ekonomskog instituta.
U vrhu EU po mobitelima
Prošle je godine 77 posto kućanstava u Hrvatskoj imalo pristup internetu, jednako kao i 2015. godine. Znatan je to napredak u posljednjih deset godina uzme li se u obzir podatak da je 2007. bilo tek 41 posto kućanstava s pristupom internetu. Za usporedbu, prosjek EU-28 već je 2007. godine bio 55 posto kućanstava, dok je lani prosjek EU-28 dosegao 85 posto kućanstava.
Kada je riječ o Hrvatskoj, svjedoci smo ubrzanog širenja priključaka širokopojasnog pristupa internetu u posljednjih deset godina te gotovo sva kućanstva koja imaju priključak imaju ga putem broadbanda. Na kraju prošle godine bilo je ukupno 1,043.795 priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretnih ili fiksnih mreža te 3,380.741 priključak putem mobilnih mreža, navodi se u analizi.
Među korisnicima interneta u Hrvatskoj 2016. godine vrlo je rašireno bilo korištenje mobilnih i pametnih telefona za pristup internetu. Hrvatska je, naime, među vodećim zemljama po korištenju ovih uređaja za pristup internetu s 87 posto korisnika koji su u posljednja tri mjeseca pristupali internetu na taj način i nalazi se iznad prosjeka 28 zemalja Europske unije koji je iznosio 79 posto. Putem desktop računala, primjerice, internetu pristupa 63 posto korisnika, a putem laptopa ili netbooka 66 posto korisnika, navodi se u analizi.
Uz sve veći broj priključaka smanjuje se i postotak onih koji nikada nisu koristili internet. Postotak pojedinaca koji nikada nisu koristili internet u posljednjih se deset godina neprekidno smanjuje kako u Hrvatskoj tako i na razini Europske unije. U posljednjih se deset godina postotak osoba bez iskustva korištenja interneta u Hrvatskoj smanjio s visokih 56 posto 2007. na 23 posto 2016. godine. Međutim, i dalje je to više od prosjeka EU-28 zemalja koji je 2016. godine iznosio 14 posto. Trenutačno je Hrvatska po ovom pokazatelju na razini prosjeka EU-28 iz 2012. godine.
Ignoriranje direktive
Visoki troškovi opreme i pristupa internetu u Hrvatskoj trenutačno znatno opterećuju kućanstva i priječe ih da koriste internet od kuće, dok je drugi razlog taj da nemaju potrebu korištenja i da ih ne zanimaju sadržaji koji se nude na internetu. U Hrvatskoj je 53 posto onih koji ponajprije navode visoke troškove kao razlog neimanja interneta naspram njih 47 posto na razini EU-28. EU je upravo u tom kontekstu, ističe autorica, upozorio Hrvatsku još u rujnu 2016. da bi cijena priključka brzog interneta trebala biti 30 posto niža. Hrvatska, naime, u nacionalno zakonodavstvo nije prenijela direktivu 2014/61/EU što je trebala učiniti do 1. siječnja 2016. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena za kategoriju komunikacija, u prošloj su godini cijene bile 3,26 posto manje u odnosu na prosjek 2015.