Odzvonilo je sojinim odrescima, vege hamburgerima... na policama europskih dućana, bar kad su u pitanju njihovi nazivi odlučio je Europski parlament. Parlamentarna većina s 355 naspram 247, koju su podržale stranke desnog centra, socijaldemokrati i liberali, izglasala je zabranu tih natpisa na ambalaži koji, kako se tvrdi, mogu biti samo na hrani životinjskog porijekla, pa bi se, primjerice, veganski burgeri i kobase mogli zvati vege diskovima i cjevčicama. No to zapravo i nije jedini put da neke članice EU, koje imaju jake 'mesne' lobiste u Parlamentu, pokušavaju osporiti biljne mesne proizvode koji, kako se tvrdi, dovode do zabune potrošača.
- Riječ je o transparentnosti i jasnoći za potrošače te o priznanju rada europskih stočara - ustvrdila je inicijatorica zabrane, konzervativna europarlamentarka iz Francuske Céline Imart te dodala kako ona ne osporava biljne alternative, "ali joj je stalo do vrednovanja pojmova, do njihovog pravog značenja". Namirnice biljnog porijekla nemaju ni istu nutritivnu vrijednost kao namirnice životinjskog porijekla, kazala je dok potrošačke organizacije izražavaju razočaranje odlukom Parlamenta.
-Gotovo 70% europskih potrošača razumije te nazive sve dok su proizvodi jasno označeni kao veganski ili vegetarijanski - rekla je Irina Popescu, odgovorna osoba Europskog ureda potrošačkih udruga (BEUC). Vegetarijanski proizvodi slični mesu posljednjih su godina sve popularniji u EU i svijetu, s obzirom na to da potrošači vode sve više računa o svom zdravlju, dobrobiti životinja i okolišu. Njemački europarlamentarac Peter Liese rekao je kako je "sramota" što Europski parlament posvećuje vrijeme takvim glupostima.
- Ne smijemo smatrati potrošače budalama. Ako na pakovanju piše 'vegetarijanski burger' ili 'vegetarijanska kobasica', svako može da odluči hoće li to kupiti ili ne - rekao je Liese, a slično misle i potrošačke udruge, trgovci... Njemačka je, protom se ne smije zaboraviti, najveće europsko tržište hrane na biljnoj bazi koja se prodaje kao zamjena za meso. Proizvedeno je čak 121 tisuću tona biljnog mesa u lanjskoj godini, što je dvostruko više nego 2019., pa u Njemačkoj prevladava mišljenje da potrošači znaju što mogu očekivati od biljnog mesa, ako vide oznaku da je vegansko.
Europarlamentarci su, podsjetimo, 2020. odbacili zakon na istu temu, a da bi on stupio na snagu sa zakonodavstvom EU treba se usuglasiti svaka od 27 država članica. Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, kaže kako se zabranom korištenja naziva poput ‘odrezak’, ‘šnicle’, ‘kobasica’, ‘burger’, ‘hamburger’ i slično kod biljnih alternativa za meso potrošače želi zaštititi od obmanjujućeg označavanja. No važno je, ističe, da se istovremeno ne ograničava razvoj tržišta održivih biljnih proizvoda.
- Potrošači moraju dobiti preciznu informaciju o sastavu proizvoda, ali dodatne zabrane nisu potrebne jer usporavaju inovacije i rast održivih biljnih alternativa. Biljna prehrana i inovacije na tom tržištu su budućnost, i moramo omogućiti konkurentno, transparentno i pošteno tržište. Smatram da korištenje izraza kao “veganski burger” ili “biljna kobasica” ne šteti potrošačima pod uvjetom da se jasno i nedvosmisleno naznači kako se radi o proizvodu bez mesa, odnosno biljnoj alternativi. Ključno je izbjeći obmanjivanje ili dezinformiranje potrošača, a to je već regulirano postojećim pravilima EU-a o informiranju potrošača (FIC regulativa) - ističe Borzan te dodaje kako su najveći lobisti za restrikcije bili iz mesne industrije, a proizvođači biljnih alternativa i oni koji promiču održivu prehranu, logično, bili protiv.
-Daljnja procedura podrazumijeva pregovore između Parlamenta, Vijeća i Komisije, gdje će se finalni tekst uskladiti i osigurati da pravila budu proporcionalna, štite potrošače, ali i omogućavaju poštenu konkurenciju za inovativne proizvode. Ako dođe do toga da nakon pregovora i dalje stoji odluka da se ukinu navedeni nazivi za biljne i druge proizvode, nitko ne zna kako će se tada vegetarijanski proizvodi nazivati i koji će to utjecaj imati na tržište. Važno je zaštititi potrošače, ali i raditi na tome da Europa ostane lider u inovacijama i održivim rješenjima u prehrani - zaključila je Borzan. Iz Udruge Prijatelji životinja kažu kako smatraju apsurdnim i vrlo štetnim novi pokušaj lobiranja mesne industrije prema EU zakonodavstvu s ciljem zabrane nazivanja proizvoda od biljnog mesa kobasicama, paštetama, burgerima i slično.
-Ovaj prijedlog potpuno je suprotan programu aktualne Europske komisije i prioritetima europskih građana. Takva politika je iznimno opasna u situaciji kada se borimo s klimatskim promjenama i drugim iznimno negativnim utjecajima mesne industrije. Također, u suprotnosti je s nužnim nastojanjima da se poveća konzumacija biljnih proizvoda, što je smjernica u svim niskougljičnim strategijama. Ovo je samo ponovni pokušaj zaustavljanja širenja sve veće ponude biljnog mesa i biljnih mesnih proizvoda koje zaista mogu spasiti svijet i nude pregršt okusa u obliku i nazivima na koje su ljudi navikli, bez golemog štetnog utjecaja na zdravlje, životinje, klimatske promjena i okoliš općenito - tvrde Prijatelji te dodaju kako je njihova udruga 2020. poslala dopis hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu apelirajući na njih da ne podrže prijedlog o zabrani korištenja naziva burger, kobasica, odrezak... za biljne proizvode i alternative. Europski parlament odbacio je te godine slične zabrane i potvrdio da potrošače ne zbunjuju ili ne dovode u zabludu pojmovi poput "vegetarijanski burger", a čak je i Europska komisija u nekoliko navrata izjavila da već imamo dovoljno propisa o toj temi, napominju.
- Kao glavni argument za zabranu ovih naziva navodi se potencijalna zbunjenost potrošača koji bi zabunom mogli kupiti biljnu alternativu mesnom proizvodu. U potpunosti podržavamo zaštitu i informiranje potrošača, no nema zabune oko proizvoda biljnog podrijetla. Potrošači biljnih alternativa nisu samo vegani i vegetarijanci, već i svi koji žele smanjiti unos mesa jer im je stalo do vlastitoga zdravlja, zaustavljanja klimatskih promjena i do dobrobiti životinja. Kao udruga s 24 godine iskustva i rada na području biljne prehrane, odgovorno tvrdimo da korištenje spornih naziva ne zbunjuje potrošače, već se za te proizvode odlučuju jer žele sličan okusni doživljaj kao kod konzumacije proizvoda životinjskog podrijetla koje žele izbjeći. Upravo ovi nazivi potrošačima pružaju uvid i važne informacije kojem je proizvodu životinjskog podrijetla biljna alternativa najsličnija, na što podsjeća okusom i na koji ju je način najbolje upotrijebiti u pripremi jela. Također, potrebno je naglasiti da sporni nazivi kao što su "burger" ili "kobasica" definiraju isključivo izgled proizvoda, bilo da je riječ o životinjskom ili biljnom proizvodu, i time se ni na koji način potrošače ne navodi na krivi trag - objašnjavaju Prijatelji životinja. Tvrde kako i ankete Europske organizacije potrošača pokazuju da do 80% potrošača nema ništa protiv upotrebe poznatih naziva (hamburger, kobasica...) za proizvode biljnog podrijetla kada su jasno označeni.
- Upravo će uvođenje novih naziva poput vege diskova (veggie discs) za biljne burgere ili vege cjevčica (veggie tubes) za biljne kobasice zbuniti potrošače više nego postojeći jer se prehrambenim proizvodima pripisuju neprehrambeni nazivi. Primjerice, ako netko priprema roštilj i poželi jesti pljeskavicu, u trgovini će tražiti pljeskavice, a ne diskove. Takvi će nazivi potrošače odbiti od kupovine zbog nemogućnosti povezivanja da se radi o ukusnom, prehrambenom proizvodu. Smatramo da je sasvim dovoljno biljnim proizvodima dodati epitet "biljni" i zahvaljujući takvom opisu neće dolaziti ni do kakve zabune - upozoravaju te dodaju kako je na razini Europske unije pokrenuta i peticija koju je dosad potpisalo više od 37.000 ljudi, a podržavaju ju više od 400 organizacija iz 22 države.
- Peticijom se poziva Europsku komisiju, Parlament i Vijeće da odmah povuku zabranu naziva povezanih s mesom za proizvode biljnog podrijetla te da podrže pravne presedane Europskog suda pravde i Europskog parlamenta koji štite transparentno i potrošačima prilagođeno označavanje. Slažemo se i sa stavom Rafaela Pinta, višeg menadžera za javne politike u Europskoj vegetarijanskoj uniji (EVU), da ne možemo pozivati na inovacije u poljoprivredi i nove izvore prihoda za poljoprivrednike, a ograničavati važne prilike u sektoru biljnih proizvoda. Naime, Europa predvodi globalno tržište mesa biljnog podrijetla, sa zaradom od 2,7 milijarda eura u 2024. Ovaj sektor obećava dugoročne prilike za poljoprivrednike koji proizvode biljne sirovine i veći izbor za potrošače. Hrana biljnog podrijetla ključna je za postizanje ciljeva EU u području klime, zdravlja, dobrobiti životinja i sigurnosti hrane, što ova zabrana potkopava - naglašavaju.
-Onaj tko želi kupiti kobasice od mesa svinje to može učiniti jednako kao i onaj tko želi kupiti kobasice od biljnog mesa bez obzira na to što se oba proizvoda zovu kobasice. Sve ostalo je velika politička farsa kojom se sprječava prijelaz građana EU-a na zdraviju i ekološki održiviju prehranu. Ova zabrana neće štititi potrošače, već interese lobija mesne industrije, koja se osjeća ugroženo naglim porastom potrošnje biljnih zamjenskih proizvoda. Pustimo ljude da jedu kobasice i da ih tako zovu neovisno jesu li punjene mesom svinje ili biljnim sastojcima! Ljude je nemoguće prisiliti da jedu meso ako oni to ne žele i neće ih na to prisiliti ni naziv proizvoda. Zato je važno podržati inovacije i održivost promicanjem jednakih uvjeta, jasno označenih opcija na biljnoj bazi koje osnažuju izbor potrošača i ubrzavaju proizvodnju klimatski prihvatljive i zdrave hrane - zaključili su Prijatelji. Ipak, podsjetimo, Europski sud pravde svojedobno je donio presudu da se sojini i tofu proizvodi ne mogu prodavati kao mlijeko, vrhnje, sir, maslac... jer su oni isključivo animalnog porijekla. Sadašnje glasovanje o nazivima biljnog mesa u Strasbourgu dio je pak zakonodavnog paketa kojim EU želi ojačati položaj poljoprivrednika u pregovorima o cijenama s trgovcima.