Autentični Jelačićevi inicijali na keramičkom medaljonu

Posjetitelji najvećeg turističko-lječilišnog centra u županiji, ali i dobar dio mještana, ne znaju gdje se nalazi Babić brdo, a još manje da na toj uzvisini postoji stijena na kojoj su, još prije više od 200 godina, znameniti gosti započeli urezivati svoje inicijale, ostavljajući i pisani trag o posjetu mondenom kupalištu Topusko.

Mekana žuta stijena
Žuta stijena, mekana za obradu, krije stotine imena i inicijala urezanih pažljivo, filigranskom preciznošću, a tek nekolicina autora danas je poznata. Ako se netko ozbiljnije ne pozabavi tim jedinstvenim zapisima, velika većina njih ostat će zauvijek nepotrebno i besmisleno izgubljena i zaboravljena u povijesti.

Na samom vrhu stijene, koju danas zovu Kamena spomenica, pukovnik Ivan Nestor, zapovjednik Prve banske pukovnije u Glini, urezao je 1818. svoje ime, ukrasio ga u kamenu isklesanim lišćem, te najvjerojatnije postao začetnikom toga neobičnog spomenara. Odmah ispod njega i ban Josip Jelačić urezuje svoje inicijale, a dalje slijede stotine drugih imena, inicijala, urezanih ornamenata, srdaca i cvjetova.

– Šteta što se o spomenici malo zna, a nalazi se gotovo u središtu mjesta – kaže Topuščanin Željko Gregurić, djelatnik marketinga u Top-Termama.

Uništena staza
– Povjesničari bi pomnije trebali ispitati zapise i možda otkriti barem još nekolicinu nepoznatih autora. Staza do stijene uništena je, pa bi je trebalo obnoviti, a siguran sam da bi topuska Kamena spomenica mogla naći svoje mjesto na turističkim kartama Topuskog. Sve je bolje nego da ovako zaboravljena i zanemarena, skrivena od pogleda, propada – kaže Željko Gregurić.

Kustos karlovačkog muzeja, arheolog Lazo Čučković, koji je svojedobno istraživao područje oko Kamene spomenice, kaže:

– Upravo na mjestu Kamene spomenice još u doba Starog Rima nalazio se kamenolom. Gotovo dvije tisuće godina kamen se odatle eksploatirao pa su ga Rimljani, kasnije cisterciti, te arhitekti Austro-Ugarske Monarhije, ugrađivali u temelje svojih zdanja. U temelje većine topuskih građevina, pa i objekata starog Lječilišta, koji postoje i dan danas, ugrađen je kamen iz kamenoloma. Eksploatiranje kamena prestalo je pojavom prvog natpisa pukovnika Nestora na velikoj stijeni.