Austrijska šiba u prozoru

Godinama su političke i novčarske elite u Austriji smatrale da nije potrebno odlaziti na daleka azijska tržišta jer se austrijska globalizacija odigrava na samom “kućnom pragu”. Pad Berlinskog zida, nastajanje novih država u istočnoj i jugoistočnoj Europi omogućilo je kapitalu zamašne bankarske prodore u te zemlje.

Međutim, financijska kriza dovela je u pitanje i naplatu austrijskih kredita u tim zemljama. Kriza na zapadu gotovo je prepolovila narudžbe za izvoz, što se već osjeća u Hrvatskoj gubitkom radnih mjesta. U Beču sada postavljaju pitanje hoće li banke moći naplatiti 220 milijardi eura kredita, koliko su austrijske banke dale zemljama jugoistočne Europe?

U Zagrebu se strah od nelikvidnosti već osjeća poput glavobolje koja prethodi gripi. Austrija je, u usporedbi s drugim zemljama, u Hrvatsku najviše ulagala. Erste, Hypo, Volksbank, RBA ovdje su plasirale 36 milijardi eura kredita. Hrvatska je glavna odskočna daska za austrijske poslove na Balkanu. Elite između Alpa i Dunava ponavljaju da je jugoistočno bankarsko tržište nadasve važno za zemlju. Banke samo iz Hrvatske imaju dobit od 300 milijuna eura. Međutim, nenadani posjet zamjenika kancelara Josefa Prölla, osim uvjeravanja o pozitivnim namjerama Beča, imalo je i drugu svrhu. Trebalo je diskretno ostaviti šibu u hrvatskom prozoru.

Doduše, pozlaćenu, ali upozorenje je tu. I vladajući, i oporba, i sindikati moraju odgovorno surađivati na održavanju gospodarske stabilnosti. Za Austrijance je to važno iz dva razloga: prije svega, vlastito stanovništvo u kontekstu rastuće financijske krize nije sklono poslovanju u istočnom i jugoistočnom susjedstvu. U javnosti se percipira da je to rizično i nepotrebno, a takav stav pothranjuju bulevarski listovi i nacionalistička desnica, koja u Austriji ima čak 30 posto glasova. S druge strane, Beču nije uspjelo dobiti od EU 130 milijardi kredita namijenjenih kao pomoć ugroženim jugoistočnim bankama i njihovu gospodarstvu.

Austrijski zahtjev za kreditima bankama iz tih zemalja spriječila je Njemačka, što ne začuđuje, jer Berlin ne želi davati kredite bankama, a nedavno je iz sličnih razloga izbio sukob između Nijemaca i britanskog premijera Gordona Browna. Austrijanci su doduše 100 milijardi eura kredita osigurali svojim bankama, od kojih najveći dio ionako posluje sa zemljama u jugoistočnom susjedstvu. Međutim, austrijske se banke već zbog toga neće povlačiti iz tih zemalja, jer kod elita vlada strah da bi to tržište moglo pasti u ruke Rusima. Rusi su se već utaborili u Srbiji i Crnoj Gori. Kada se jednom ode, povratak je težak.