Analiza HNB-a: Kreditni rizik među bankama ne postoji

Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja gdje je prelijevanje krize iz jedne na drugu banku moguće, rizik bankovne zaraze u Hrvatskoj gotovo i ne postoji, zaključak je istraživanja Marka Krznara, koji je, u radu što ga je objavio HNB, istraživao sistemski rizik na međubankovnom tržištu, stavljajući u središte istraživanja međubankovni kreditni rizik.

Zaključak je da rizika nema jer su banke međusobno vrlo malo izložene. Isti zaključak odnosi se i na izloženosti prema stranim bankama, prema kojima je hrvatski bankarski sektor pet puta izloženiji nego što je veličina domaćeg međubankovnog tržišta.

Najgori mogući scenarij uzrokovao bi gubitak nešto manji od jedan posto imovine bankarskog sektora, što je osjetno manje u usporedbi s gubicima koji bi se bilježili u slučaju najgorih šokova u zapadnoeuropskim zemljama, gdje bi se gubilo do 20 posto imovine.

Kad bi se simulirala bankovna zaraza koja proizlazi iz makroekonomskog šoka, tada bi, ističe autor, postojala mogućnost njezine materijalizacije kod nekih malo vjerojatnih scenarija. Neka ranija istraživanja pokazala su da bi pad BDP-a ili deprecijacija domaće valute utjecali na rast kamata. Otvoreno je i pitanje kako bi stanovništvo reagiralo u slučaju propasti neke domaće ili njezine strane banke majke. Kanal zaraze od kojeg potencijalno prijeti najveća opasnost jest prekogranična bankovna zaraza.