Prve fotografije Jupitera kamere na letjelici snimit će 27. kolovoza ove godine. Predviđeni je završetak misije 20. veljače 2018.
– Ovo je najteža misija koju je NASA dosad izvela, i bez neke lažne skromnosti mogu reći kako smo je “razvalili”. Vi ste najbolji tim na svijetu! – uzviknuo je, ne skrivajući oduševljenje, Scott Bolton, jedan od vodećih znanstvenika Američke svemirske agencije, nakon čega su NASA-inim laboratorijem smještenim u kalifornijskom gradu Pasadeni odjeknuli gromoglasni pljesak i uzvici oduševljenja. Bio je utorak, točno 5.53 sati po srednjoeuropskom vremenu, kada su u NASA-i primili signal kojim je stigla i potvrda kako je sonda Juno nakon petogodišnjeg putovanja i 2,7 milijardi prijeđenih kilometara uspješno ušla u Jupiterovu orbitu.
Time je misija Juno (engleski naziv za Junonu, glavnu božicu rimske mitologije i suprugu boga Jupitera), čiji je glavni cilj istražiti Jupiterov zagonetni svijet i njegove brojne prirodne satelite, ušla u svoju drugu fazu. U orbiti Jupitera letjelica će provesti idućih dvadeset mjeseci te će najveći planet Sunčeva sustava obići 37 puta. Većinu vremena provest će na visini između pet i deset tisuća kilometara, čime će se od svih dosadašnjih letjelica najviše približiti planetu.
Signal putovao 48 minuta
Kako bi ta milijardu dolara vrijedna letjelica na solarni pogon velika poput košarkaškog igrališta i teška 3600 kilograma uopće ušla u orbitu Jupitera, NASA-in tim morao je izvesti 35-minutni manevar koji je bio i najteži dio cijele misije. Brzinu letjelice, koja je do tada putovala brzinom od 64 kilometra po sekundi, morali su usporiti na tek 1,6 kilometara na sat kako bi je uhvatila gravitacija Jupitera i “ubacila” u svoju orbitu. S obzirom na to da je udaljenost između Jupitera i Zemlje 869 milijuna kilometara, signal je od letjelice do kontrolnog centra u Kaliforniji putovao oko 48 minuta.
– Sve smo naredbe morali poslati unaprijed i zatim se nadati da će sve proći dobro jer zbog vremenskog odmaka ne postoji način da reagiramo na vrijeme ako nešto krene po zlu. Da letjelica nije počela usporavati na točno 4200 kilometara udaljenosti od Jupitera, jednostavno bi projurila pokraj planeta i to bi bio kraj misije, ali sve smo obavili točno u metar i precizno u sekundu, pa sada krećemo sa zanimljivijim dijelom: prikupljanjem podataka – kazao je Bolton.
Juno će s pomoću devet instrumenata dubinski analizirati taj divovski planet (veći od svih drugih planeta u Sunčevu sustavu zajedno), a prve fotografije Jupitera kamere na letjelici snimiti će 27. kolovoza ove godine. S obzirom na radioaktivno zračenje koje okružuje planet, a koje je čak 20 tisuća puta snažnije od onog na Zemlji, znanstvenici su letjelicu morali obložiti čvrstom zaštitom od titanija teškom 172 kilograma koja osigurava svu opremu, elektroničke instrumente, računalo i električne kabele koji bi, u suprotnom, onog trenutka kada bi se letjelica približila planetu bili doslovce sprženi.
Rušenje letjelice na Jupiter
Zahvaljujući podacima koje će prikupljati spomenuti instrumenti znanstvenici se nadaju kako će razriješiti misterij tzv. velike crvene pjege, odnosno goleme ciklonske oluje koja je velika kao tri Zemlje, koja već tri stotine godina bjesni na Jupiteru. Osim toga, proučavat će gravitacijska i magnetna polja te polarnu magnetosferu kako bi se utvrdila unutrašnja struktura planeta. Utvrđivanje unutrašnje strukture planeta koji je nastao prije 4,6 milijardi godina dio je šire misije, kojoj je cilj ima istraživanje podrijetla Sunčeva sustava.
Juno će također tražiti molekule vode na planetu, a ovisno o tome koliko vode pronađu, znanstvenici će moći zaključiti gdje se Jupiter formirao – više vode znači da je planet nastao dalje od Sunca, a manje vode da je u svoju sadašnju orbitu “doputovao” s mjesta bližeg Suncu.
Pitanje na koje se znanstvenici također nadaju pronaći odgovor jest i od čega se sastoji Jupiterova jezgra. Ako se u središtu planeta nalazi stjenovita jezgra, to će otvoriti pitanje na koje zasad nemamo odgovor – kako je moguće da su se čvrsta stjenovita tijela formirala tako rano u Sunčevu sustavu?
Na kraju svog puta, koji je predviđen za 20. veljače 2018. godine, NASA-ini znanstvenici će namjerno srušiti letjelicu na Jupiter i to kako ona ne bi pala na mjesec Europu, koji se smatra jednim od najizglednijih mjesta na kojima bi se mogao razviti život u Sunčevu sustavu, i tako tamo prenijela mikrobe sa Zemlje.
>>Nakon pet godina putovanja, sonda Junona ušla u orbitu Jupitera
