Nobelovu nagradu za fiziku ove su godine podijelili japanski fizičar Takaaki Kajita i njegov kanadski kolega Arthur C. McDonald. Oni su otkrili da subatomske čestice neutrini imaju masu (do njihova otkrića mislilo se da je nemaju), ali i to da imaju sposobnost mijenjanja identiteta, odnosno oscilacije iz jednog oblika u drugi. Naime, postoje tri vrste neutrina, a to su elektron, muon i tau-neutrino. Njihovo otkriće nemjerljiv je doprinos za fiziku subatomskih čestica, ali i za razumijevanje funkcioniranja univerzuma.
O tome koliko je ovo otkriće značajnu govore neki zanimljivi podaci, a to je da kroz naša tijela svake sekunde prođe na tisuće milijuna neutrina. Ne vidimo ih i ne osjećamo. Oni putuju gotovo brzinom svjetlosti i vrlo rijetko stupaju u bilo kakvu interakciju s materijom. Prolaze i kroz cijeli planet gotovo nesmetano. Dio njih nastao je već za vrijeme velikog praska, dio nastaje eksplozijama supernova, procesima koji se događaju u reaktorima nuklearki, prirodnim raspadanjem radioaktivnih tvari, a stvara ih i naše tijelo, i to 5000 u jednoj sekundi, što je posljedica raspadanje izotopa kalija.
Drugi po brojnosti
No ipak, većina neutrina koji dolaze do zemlje stvara se na Suncu. U univerzumu oni su druga po brojnosti čestica nakon fotona. Iako imaju jako malu masu, procjenjuje se da je njihova ukupna masa jednaka masi svih vidljivih zvijezda.
Tvorac teorije o njihovu postojanju austrijski fizičar Wolfganga Pauli, koji je još 1930. godine napisao kako je stvorio teoriju o čestici koju je nemoguće detektirati. Prošlo je više od četvrt stoljeća prije nego što je neutrino otkriven, i to, između ostalog, zahvaljujući činjenici da je u to vrijeme sagrađen velik broj nuklearki. No zagonetku neutrina uspjela su riješiti upravo ova dvojica fizičara. Još tijekom 60-ih godina znanstvenici su teoretski izračunali koliko neutrina stvara Sunce (stvara samo elektron-neutrine), no kada su obavljali mjerenja na Zemlji, ispadalo je da ih ima samo trećina od izračunanih količina. Bilo je raznih teorija o tome što se s njima događa, a jedna od njih je da se dvije trećine elektron-neutrina na putu od Sunca preobražava u muon i tau-neutrine. Kajita i McDonald, na različitim krajevima svijeta, u spektakularnim podzemnim detektorima smještenima u napuštenim rudnicima na dubini od jednog kilometra, otkrili su da se neutrini preobražavaju.
Čudesan svijet neutrina
Kako kvantna fizika tvrdi da se ništa što nema masu ne može preobraziti, zaključak je bio da te čestice imaju i masu. Iako su dvojica nobelovaca otvorila prozor u čudesan svijet neutrina, mnoga važna pitanja još uvijek su bez odgovoran. Znanstvenici i dalje rade na otkrivanju tajni neutrina, a neka nova otkrića mogla bi iz temelja promijeniti naše shvaćanje povijesti, strukture i budućnosti univerzuma.
>> Nobelova nagrada za fiziku otišla u ruke Asakiju, Amanou i Nakamuri
>> Nagrađeni Nobelom za fiziku za otkriće od čega je svijet izgrađen
Hvala na odličnom članku. Rijetko se nađu zanimljive informacije na ovom portalu. Bravo Marina!