Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 107
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
STEPHEN HAWKING

Najprije nas je plašio izvanzemaljcima, a sada tvrdi da će nas uništiti – računala

Stephen Hawking
Foto: John Stillwell/Press Association/PIXSELL
1/3
11.12.2014.
u 10:15

Drži se Mooreova zakona: računala udvostručavaju sposobnosti svakih 18 mjeseci, dok su ljudi jako ograničeni evolucijom

Stephen Hawking jedan je od najvećih fizičara današnjice i nesumnjivo jedan od najinteligentnijih ljudi svijeta. Ali, i on se boji nepoznatog, boji se da bi se mogao pojaviti netko znatno inteligentniji od njega. I to ne čovjek, već stroj. Baš kao što je i Stanley Kubrick predvidio u svom remek-djelu “Odiseja u svemiru 2001.” kada se računalo HAL otelo kontroli i ugrozilo svoje kreatore.

– Razvoj pune umjetne inteligencije mogao bi značiti kraj ljudske rase. Kada ljudi razviju punu umjetnu inteligenciju, ona će preuzeti kontrolu, početi se dodatno razvijati i ovladati svijetom, ustvrdio je Hawking.

Prilično paradoksalno, poznati je fizičar to ustvrdio u trenutku dok je, zajedno s Intelom, predstavljao novo rješenje, inteligentni računalni sustav govora koji mu omogućuje komunikaciju sa svijetom iako je Hawking potpuno paraliziran. Može micati samo obrvama i obrazima, no umjetna inteligencija koja upravlja sustavom za generiranje zvuka omogućava mu tečan govor. Hawking se pri svojim crnim prognozama pozvao i na poznati Mooreov zakon prema kojemu se brzina i kapacitet memorije računala udvostručavaju svakih 18 mjeseci. Dok su ljudi, koji su ograničeni evolucijom i prirodnim razvojem, u puno lošijem položaju.

– Ljudi se s takvim tempom razvoja ne mogu natjecati i neizbježno je da ćemo biti potisnuti, tvrdi Hawking.

A on doista zna što govori jer ne samo da je vodeći fizičar i kozmolog svijeta, već je s razvojem tehnologije povezan cijeli život.

Još kao šesnaestogodišnjak, uz pomoć svog nastavnika matematike Dikrana Tahte načinio je računalo, i to od dijelova sata, starog telefona i nekoliko odbačenih električnih uređaja. A izgraditi računalo 1958. bilo je i za IBM veliki zalogaj. Ne čudi stoga što su Stephena u školi zvali Einstein, no usprkos tomu, prema ocjenama nije bio baš najuspješniji učenik. Većina predmeta jednostavno ga nije zanimala, no obožavao je matematiku. Njegov otac ga je pokušao nagovoriti da nakon završetka srednje škole upiše medicinu računajući da matematičari baš i nisu traženi na tržištu rada. Postigli su kompromis – Stephen je upisao fiziku i kemiju, i to na prestižnom Oxfordu. Sa 17 godina bio je jedan od najmlađih studenata, no unatoč tomu predavanja su mu bila, kako je sam kasnije rekao, smiješno lagana.

– U prve tri godine studiranja sveukupno sam učio najviše tisuću sati. U prosjeku sat dnevno, potvrdio je Hawking u kasnijim godinama. Kako bi ispunio višak slobodnog vremena, mladi je Hawking energiju usmjerio nešto drukčije negoli u osnovnoj i srednjoj školi. Nije gradio računala ili modele zrakoplova, već je odlučio postati “zločesti dečko Oxforda”. Počeo je veslati, vodio je studentsku fregatu, prevrtao čamce, divljao po kampusu. Stekao je reputaciju mladog divljeg studenta, no rezultati su mu uvijek bili izvrsni. Sve do diplome. Kako gotovo nikada nije učio, nije ni poznavao jasno definirana pravila u fizici, pa je na završnom pismenom ispitu odlučio odgovarati samo na one zadatke koji su se doticali teorije. Odgovarao je samo na pitanja “što bi bilo kad bi bilo”, dok zadatke koji se odnose na vrlo precizne i određene činjenice nije ni taknuo. I prošao je test, no morao je na usmeni. Kada su ga ispitivači tijekom ispita pitali što planira u budućnosti, dao im je do znanja što od njih očekuje.

– Dobijem li odličnu ocjenu, upisat ću postdiplomski na Cambridgeu. Dobijem li vrlo dobar, ostat ću na Oxfordu. Pa vi sad vidite što želite – rekao im je Hawking. I dobio odličnu ocjenu, a da nije odgovorio ni na jedno pitanje.

Zavodio je mimikom

Došavši na Cambridge, Hawkingu se promijenio život, i to doslovno. Prvo, kao mentora dobio je Dennisa Williama Sciama, jednog od osnivača moderne kozmologije. Drugo, upoznao je svoju buduću prvu suprugu Jane Wilde. I treće, vjerojatno najznačajnije, počelo mu je propadati zdravlje. Gotovo preko noći postao je izuzetno nespretan, neprestano se počeo spoticati i padati, govor mu je postajao sve nerazgovjetniji. Sve je teže i teže veslao. Kada je došao kući na božićne praznike, roditelji su ga poslali na liječnički pregled i dijagnosticirana mu je bolest motoričkih neurona. Liječnici su mu davali dvije godine života. Hawking je pao u depresiju, nije vidio smisao ni u čemu, no iz letargije ga je trgla njegova tadašnja djevojka Jane koja se odmah za njega zaručila.

– To me spasilo. Da nije bilo njezine odanosti, ne bih preživio – potvrdio je Hawking. Iako se bolest pogoršavala, Stephen Hawking se na nju više nije obazirao i nije dopuštao da ga smatraju bolesnikom. Doktorirao je na Cambridgeu i odmah se vjenčao s Jane, da bi prvo dijete dobili pet godina kasnije, 1970. godine. Živjeli su u kući koja je bila prilagođena Hawkingovoj bolesti, no unatoč tomu Stephen, koji je tada hodao na štakama, bio je već toliko bolestan da nije mogao raditi ni najjednostavnije kućanske poslove. Zbog toga je imao vremena neprestano razmišljati o fizici. Kako je postavljen na mjesto profesora na Oxfordu, radio je na svojim istraživanjima koja su zalazila sve dublje i dublje u neistražena područja znanosti.

Foto: Reuters/PIXSELL/Ilustracija

Foto: Reuters/PIXSELL

Fizika za široke mase

U to je vrijeme već postao poznat široj, laičkoj javnosti kao fizičar budućnosti koji bi mogao riješiti većinu tajni koje suvremena znanost još ne može dokučiti. Istodobno, zdravlje mu je drastično propadalo. Završio je u kolicima, a do kraja sedamdesetih govor mu se toliko deformirao da su ga mogli razumjeti samo najbliži suradnici i članovi obitelji. Izgubio je sposobnost pisanja i pomicanja ruku, no istodobno je razvijao i posebne načine komunikacije, uključujući i vizualni govor uz pomoć geometrijskih likova.

Njegov liječnik Werner Israel poslije je Hawkinga često uspoređivao s Mozartom, koji je cijelu simfoniju napisao u glavi. Slično je u to vrijeme radio i Hawking. Zdravstveno stanje s godinama nije stagniralo nego se pogoršavalo.

Tijekom 1985. Hawking je obolio od upale pluća i pao u komu, a stanje je bilo toliko ozbiljno da su Jane liječnici već pitali za dopuštenje da ga se isključi s aparata za održavanje života na koje je bio priključen. Jane je odbila, a pokazalo se to ispravnim jer se Stephen postupno ipak vratio iz mrtvih. Kako je i dalje htio raditi, bar iz bolesničke postelje, osigurano mu je nekoliko fizičara asistenata, ali i medicinskih sestara koje su se brinule o njegovu zdravlju i potrebama. I to je presudilo njegovu braku s Jane.

Naime, ona se zaljubila u Jonathana Hellyera Jonesa, bliskog prijatelja obitelji, no i Stephen nije u tome bio nedužan. Doslovno mimikom obrva, ogromnom inteligencijom i karizmom zaveo je Elaine Mason, jednu od sestara koje su ga njegovale. Početkom devedesetih obavijestio je Jane da se rastaje od nje, iselio se iz kuće i oženio se s Elaine. Njihova komunikacija nije se više svodila na mimiku obrvama jer je upravo za njega poznati računalni stručnjak Walt Woltosz razvio program “Equalizer” kojim je Stephen Hawking ponovo progovorio. Micanjem obraza, uz oči jedinim još pokretnim dijelom tijela, računalu je davao nalog za izgovaranje pojedinih rečenica, čime bi u minuti složio rečenicu od 18 riječi. U to vrijeme došao je do zaključka da fizika i astronomija nisu rezervirane samo za znanstvenike, već da su zanimljive i širokim masama. Micanjem obraza “napisao” je knjigu “Kratka povijest vremena” koja je preko noći postala bestseler. Na Timesovoj listi najprodavanijih knjiga puna 232 dana bila je na prvome mjestu, što je uspjeh kojim se malo koji autor može pohvaliti. Tom je uspješnicom Hawking postao planetarno popularan. Što je vrlo uspješno koristio. Iako nepokretan i u kolicima, glumio je u Zvjezdanim stazama, njegov računalni govor korišten je u pjesmama, bio je prikazan u Simpsonima. I neprestano je razvijao nove teze u fizici i stvarao nove, revolucionarne radove.

Kao vodeći svjetski autoritet u području fizike, vrlo glasno odjekuju njegova promišljanja o budućnosti svijeta. I tada je počeo s crnim prognozama vezanim uz budućnost planeta. Naime, apsolutno je siguran da u svemiru postoje i drugi oblici života, ali je uvjeren da bi susret s izvanzemaljcima za ljude bio katastrofalan.

– Ako nas izvanzemaljci ikada posjete, ishod bi bio isti kao kad je Kolumbo otkrio Ameriku, pri čemu Indijanci nisu dobro prošli – kaže Hawking. I sam je priznao da povremeno zamišlja izvanzemaljce u ogromnim svemirskim brodovima koji lutaju svemirom tražeći pogodno mjesto za život jer su na svojim matičnim planetima potrošili sve resurse. Takvi izvanzemaljci traže sve planete koje mogu osvojiti i pokoriti.

Računalne viruse smatra još jednom prijetnjom čovječanstvu. Zloćudne programe smatra nečim između živog i neživog bića, koji bi svojom mutacijom mogli izazvati raspad civilizacije kakvu danas poznajemo. Budućnost svijeta krajnje je, tvrdi, neizvjesna.

– Ne znam što će biti s generacijom za stotinu godina. Razvoj tehnologije toliko je brz, a izmjena događaja tako nagla da se ne usudim predviđati. No prognoze svakako ne bi bile dobre – ustvrdio je Stephen Hawking.

Unatoč svim tim crnim prognozama i pesimizmu, Hawking uživa u životu i stalno pronalazi nove izazove. Aktivan je u politici, podržava britanske laburiste, potpisivao je otvoreno pismo protiv škotske nezavisnosti. Ala Gorea podržavao je u predsjedničkoj kampanji, borio se protiv rata, bojkotira Izrael zbog njegova odnosa prema Palestincima. I javno nastupa. Na svaki mogući način, ne samo za katedrom. Prije nekoliko dana uputio je prijedlog producentima novog filma o Jamesu Bondu da igra ulogu glavnog negativca.

– Sjedeći u kolicima, nepokretan, s mojim računalnim glasom bio bih idealan izbor za takvu ulogu i spreman sam za to – poručio je prije nekoliko dana 72-godišnji Stephen Hawking producentima filma čije će snimanje početi sljedeće godine.

Komentara 12

Avatar _Hedon_
_Hedon_
19:56 11.12.2014.

Mene osobno ne ugrožava računalo nego račun za internet.

Avatar nathanael.opet
nathanael.opet
08:33 12.12.2014.

Jedino biće ili stvor na svijetu kojega se čovjek treba s pravom bojati - jest ČOVJEK sam! ... To je jedino biće na svijetu koje je dovoljno inteligentno i dovoljno g.lu.po da nam dođe glave (genocidi, atomske bombe, otrovi i virusi, "umjetne inteligencije"... sve je to djelo čovjeka)

Avatar dinarskivuk37
dinarskivuk37
06:39 12.12.2014.

Bog mu davo pamet, I usto mu vrijeme oduzeo zdravlje. Poslije te silne njgove teorije I pametovanja da bog nepostoji, Sad prije nego ga vrag odnese, sjetijo se da ipak nesto postoji pametnije od njega. Dobar primjer za Josipovica I Milanovica.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije