Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 137
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ZRAČNE BOMBE

Bermudski trokut? Znanstvenici tvrde da su za sve krivi vjetrovi iz posebnih oblaka

vjetar
Foto: Reuters/PIXSELL
25.10.2016.
u 15:25

Dio misterioznih nestanaka mogla bi objasniti nova teorija, ali ne sve havarije, tako da Atlantik i dalje čuva ovu tajnu

Ma koliko bio hrabar, odvažan ili iskusan, svakog mornara ili zrakoplovca nešto zagolica u trbuhu kada njegov brod ili avion dobije smjer prelaska preko zamišljenog trokuta u zapadnom dijelu Atlantika čiji se vrhovi nalaze između Floride, Bermuda i Porto Rica. Preko Bermudskog trokuta.

Ovo područje koje površinom obuhvaća nešto više od dva milijuna kvadratnih kilometara, znano još i pod nazivom Vražji trokut, dio je oceana na kojem su u posljednjih dvjestotinjak godina, bez razumna objašnjenja, netragom nestale stotine brodova i zrakoplova, pa čak i cijele eskadrile borbenih lovaca koji su samo nekoliko trenutaka prije nestanka s radara bili u radiovezi s bazom na tlu.

Nijedna jedina olupina

Nikada, ni u jednom slučaju nije pronađena olupina nestaloga broda ili zrakoplova, kao što nikada nije nađen nitko živ tko bi mogao reći što se doista dogodilo.

U cijelom nizu teorija koje su neuspješno pokušavale pronaći rješenje ovog problema, znanstvenici Sveučilišta u Coloradu sada su ponudili rješenje.

Za sve su krivi vjetrovi.

– Riječ je o pojavi posebnih vrsta oblaka heksagonalna oblika koji stvaraju svojevrsne zračne bombe brzine i do 75 kilometara u sekundi. Ti su vjetrovi toliko siloviti da u trenutku mogu potopiti brod ili oboriti zrakoplov, jednostavno ga ugurati u more. Oblaci se najčešće pojavljuju iznad zapadnog dijela Bermuda, u rasponu od 35 do 88 kilometara, a nije ih lako uočiti. Naime, ne vide se tipični, ravni rubovi oblaka, već su oni raspršeni većinu vremena – kaže dr. Steve Miller, satelitski meteorolog i voditelj tima znanstvenika koji je proučavao zagonetne nestanke.

Ovo bi doista moglo biti objašnjenje za nestanke koji su zaredali još od sredine devetnaestog stoljeća. Naime, neki od “vražjih nestanaka” potpuno se poklapaju s mogućim objašnjenjem, a među njima je i nestanak USS Cyclopsa, ratnog broda mornarice SAD-a koji je na tom području “ispario” bez traga 1918. godine. Nije riječ o malom brodu, već o lađi na kojoj se u tome trenutku nalazilo 309 mornara i članova posade, te se ovaj nestanak i smatra najvećom mirnodopskom pomorskom tragedijom ratne mornarice SAD-a. Samo nekoliko sati nakon isplovljavanja s Barbadosa brod je nestao i nikada ga više nitko nije vidio.

Što kada nestanu samo ljudi?

Slična je sudbina zadesila i Let 19, kada je nestao ne jedan već čak pet bombardera ratnog zrakoplovstva SAD-a koji su poletjeli na trenažni let iznad Atlantika krajem 1945. godine. Iako su bili na radiovezi, piloti, koji su iza sebe imali ogromno letačko iskustvo, ni riječju nisu javili što se događa, a zrakoplovi su jednostavno nestali. U potragu za njima upućen je i zrakoplov PBM Mariner s 13 članova posade, no i on je nestao bez traga. Cijeli je niz pokušaja objašnjenja koje je ratno zrakoplovstvo tada pokušalo pružiti, a službena je verzija glasila da su se navigacijski instrumenti na svih pet zrakoplova kao i na spasilačkom avionu jednostavno pokvarili te da su zrakoplovi, nakon što su ostali bez goriva, pali u more. Nitko nije spominjao činjenicu da je lakše dobiti tri tjedna zaredom na lotu nego da se navigacijski instrumenti na svih šest zrakoplova istovremeno pokvare.

No nisu nestajali samo vojni brodovi i zrakoplovi. U prosincu 1948. civilni avion DC-3 poletio je iz Portorika u Miami s 32 putnika i člana posade. Nestao je i nikada mu nije nađen trag.

Za sve ove nesreće objašnjenje koje su sada ponudili znanstvenici sa Sveučilišta Colorado prilično je prihvatljivo. Sasvim je realno da nagle oluje, vjetrovi brzine od 75 kilometara u sekundi, “zakucaju” avion s neba u ocean ne dajući dovoljno vremena pilotima da se jave bazi. Sasvim je razumljivo i da će takav udar vjetra raskidati potražni zrakoplov u djeliću sekunde ili da će pak prevrnuti i potopiti brod dovoljno velik da primi na sebe 300 članova posade. No jedna stvar ostaje nerazjašnjena.

Naime, u cijelom nizu incidenata u Bermudskom trokutu stradali su samo ljudi na brodovima koji bi ostajali plutati morem bez ikakve kontrole ili logičnog objašnjenja što se dogodilo u kritičnim trenucima.

Tako je još 1881. posada broda Ellen Austin naišla na napušteni jedrenjak i pokušala ga povući u luku. Dio mornara ukrcao se na ukleti brod, privezali su ga za Ellen Austin i zaplovili prema obali.

Nakon nekog vremena uže se prekinulo, brodovi su se razdvojili. Kada ga je Ellen Austin ponovo našla, na njemu više nije bilo nikoga. U tome trenutku mornari su odustali od svakog pokušaja “šlepanja” i udaljili se što je moguće brže. Sličan je slučaj i s jedrenjakom Carroll A. Deering koji je pronađen napušten blizu obala Sjeverne Karoline 1921. godine. Iako su na njega prije isplovljavanja ukrcale stotine mornara, nikada nitko nije mogao objasniti što se s njima dogodilo i kamo su nestali. Takve stvari nova teorija na žalost ne objašnjava.

>> Šokirali se kad su vidjeli u čemu se zaputio u Bermudski trokut

Komentara 2

BI
Biouskoli91
17:11 25.10.2016.

Zar niste prije par dana vec imali bombastican naslov kako je otkrivena tajna Bermudskog trokuta? .... i to sa 'senzacionalnim' otkricem o valovima visine 100(!!!!) metara, itd...

DU
Deleted user
15:55 25.10.2016.

Ista anomalija postoji blizu Japanske obale. Ali kada se uzme u obzir činjenica da današnji znanstvenici istražuju dvjesto godina staro pitanje zašto pada mrak na zemlji ( da dobro ste pročitali ) onda nije ni čudno da postavljaju ovakve teorije o oblacima,

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije