Želite li da se vaša djeca hrane zdravo i da u tijelo ne unose goleme količine pesticida kojima obiluje većina hrane koja nam se nudi, osmislite svoj vlastiti zeleni kvadrat! Za to ne morate imati stotine kvadrata površine, zdravu hranu možete uzgajati i na balkonu – poruka je to inženjerke agronomije Kornelije Benyovsky Šoštarić koju gledatelji znaju po korisnim reportažama o ekovrtlarstvu iz nedjeljne emisije Plodovi zemlje, a Profil joj je izdao prvu knjigu o organskom vrtu pod nazivom Zeleni kvadrat.

– Još tijekom studija na Agronomskom fakultetu upoznala sam se s herbicidima, insekticidima, fungicidima i svim ostalim “cidima” te već tada znala da jednog dana moje dijete to sigurno neće staviti u usta. No, tek kada sam postala mama dogodio se onaj “klik” koji je potreban da pokrene ljude iz pasivne u aktivnu fazu. Drugim riječima, uzela sam stvari u svoje ruke i postala proizvođač vlastite hrane – objašnjava Kornelija razloge zbog kojih se bavi organskim vrtlarstvom, a koje je samo jedan oblik zdravog i ekološkog načina života kojim živi cijela obitelj.

Prehrana danas više nema alternative osim prirodnog uzgoja namirnica kod kuće, kaže Kornelija, koja smatra da je moderna poljoprivreda jedan od najvećih onečišćivača suvremenog svijeta. – Umjesto da proizvodi zdravu hranu i stvara prioritet zdravog života, ona je danas prije svega sredstvo za proizvodnju novca, pa hrana često obiluje nezdravim sastojcima – govori ova moderna ekovrtlarica koja poručuje da se ležernim vrtlarenjem na stotinjak kvadrata može prehraniti svaka obitelj.

Patka će vam vrt očistiti bolje od insekticida
Ljudi skupo plaćaju voće i povrće, a ispred kuće imaju zasađene ruže, čemprese, tulipane i lijepo uređene travnjake. Ja im nudim alternativu. Oblikujte zelene kvadrate biološke raznolikosti, uzgajajte organsko povrće uz tradicijske vrste cvijeća, pustite dvije, tri patke ili kokoši neka očiste vrt od nametnika ili, ako ne možete držati kokoši, gradite kućice za sjenice koje će napraviti istu korist kao perad. U toj varijanti ne morate rabiti nikakve insekticide.

Savjeti za jeftino, ali zdravo vrtlarenje
Niske mahune, blitvu, grašak, salatu, paprike, mladi luk, češnjak, peršin, bosiljak ili jagode mogu uzgojiti čak i djeca. To su jednostavne kulture koje zahtijevaju vrlo malo prostora i brige, rastu praktično same, a donose plodove i pružaju osjećaj zadovoljstva. Nema ništa ljepše nego ubrati nekoliko listića peršina s vlastitog prozora ili posegnuti za svježom paprikom iz vrta. Osim što ćete biti sigurni da jedete zdravo, bit ćete i ponosni jer ste sami nešto uzgojili.

Pokušajte, a tek onda recite da ne možete
Mnogi koji nemaju vrt ili veliko dvorište misle da ne mogu uzgajati vlastitu hranu, no griješe. Mnoge kulture dobro će rasti i u tegli na balkonu, čak ćete morati uložiti manje truda (npr. nema okopavanja). Uzgojiti biljke na balkonu jednako je zabavno i ostvarivo kao i na većim površinama. Važno je da su “zelene”, dakle da u sadnji i brizi o svojem voću i povrću ne posegnete za umjetnim gnojivima, pesticidima i insekticidima.

Kompostiranje – suradnja s prirodom
Zaboravite na razna umjetna gnojiva, najbolji posao odradit će stopostotni prirodni kompost. Inače, na kompostiranje treba gledati kao na “umjetnost” za sebe. To je veliko zadovoljstvo koje daje zdrave rezultate. Osim što reciklirate, znate da najprirodniji način potiče rast željenih kultura. Kompost će osigurati ravnomjernu opskrbu biljaka te ujedno poboljšati tlo. Kompost je bolji od umjetnog gnojiva jer on djeluje i na tlo.

Na balkonu dobro uspijevaju kupine i zelena salata
Pogledajte oko vrta da vidite koje su lokalne biljke.
Ako za uzgoj odaberete biljke kojima vaše podneblje dobro odgovara, one će dobro rasti čak i ako ne ulažete mnogo napora. Uvijek je bolje raditi s prirodom nego se pokušavati boriti protiv nje, primjerice sadnjom egzotičnih biljaka. U vrtu, ali i na balkonu, dobro će rasti i kupine i zelena salata, a u plodovima ćete moći uživati veći dio godine. Dobro će vam uspijevati i blitva koja ne zahtijeva mnogo truda.