“Od Nove godine prestajem pušiti, idem na dijetu, neću piti alkohol, počet ću vježbati, više vremena provodit ću s obitelji, manje ću se živcirati, manje ću trošiti na skupe krpice...“ Ovo su samo neke od odluka koje mnogi donose na kraju godine vjerujući da s novom započinje i novo razdoblje u našem životu - bolje, perspektivnije, s puno novih prilika. Nove se odluke donose na različite načine i zbog raznoraznih povoda. Veliki broj ljudi odluke voli ispisati na papiru, u bilježnicama, šarenim notesima, a sve kako bi im pogled na njih i početak realizacije bio što lakši... No, kod mnogih, nažalost, sve ostane samo na odlukama i šarenim papirićima. Oni ustrajniji, koji ih provedu u djelo, imaju višestruke koristi.

Osobe koje u život unesu zdrave promjene i drže se odluka usput dobiju i korist koje možda odmah i nisu svjesni. Tako pušači nakon prestanka pušenja počnu jesti više voća i povrća, piše The Telegraph. Istraživanje koje to potvrđuje proveo je britanski Nacionalni centar za društvena istraživanja, a stručnjaci se nadaju da bi to trebalo potaknuti ljude da svoje novogodišnje odluke provedu u djelo.

– Nova godina odlično je vrijeme za odbacivanje nezdravih navika poput pušenja te uvođenja pozitivnih promjena poput redovite tjelovježbe. Ljudima poručujem da budu svjesni da će samo jedna zdrava odluka donijeti još niz drugih pozitivnih promjena, a to je velika stvar – kazala je profesorica Dame Sally Davies iz Nacionalnog centra za društvena istraživanja. Američka psihologinja Kelly McGonigal sa sveučilišta Stanford tvrdi da se svi možemo držati novogodišnjih odluka i obećanja ako promijenimo način razmišljanja te naučimo tajne samodiscipline i kontrole. Prema pisanju Daily Maila ona tvrdi da je nakon višegodišnjeg promatranja ljudi i načina na koji se nose s iznevjerenim obećanjima i činjenicom da se nisu uspjeli držati odluka koje su sami donijeli, kreirala strategije koje bi trebale olakšati uvođenje promjena i poboljšanje života.

Psihologinja Ljubica Uvodić Vranić kaže da se novogodišnjih odluka ne držimo jer nemamo “stvarne motivacije da promijenimo nešto u svom životu”. – Oko Nove godine nemamo nikakve ozbiljne namjere da nešto promijenimo jer da smo to htjeli, ne bismo čekali kraj, odnosno početak godine, nego bismo to napravili kad smo se toga sjetili, probali bismo pa korigirali, pa ustalili, pa to pretvorili u naviku. Umjesto toga, mi sebe i one oko nas zavaravamo da ćemo nešto napraviti od ponedjeljka, od Nove godine, od rođendana, od... Sa svim tim izgovorima, a najčešće su novogodišnji, zamjenjujemo pravu odluku s odlukom za koju unaprijed znamo da je zapravo lažno obećanje – objašnjava Uvodić Vranić. I to nam se događa većini, jer je naprosto lakše ići linijom manjeg otpora. – Navikli smo se na to kako živimo i volimo naše stare, loše navike više od stresne promjene pa se “mijenjamo” samo na riječima jer je to lagano, a stvarno se promijeniti zbilja je teško. Za stvarnu promjenu potreban je bilo pozitivni, bilo negativni emocionalni šok – zaključuje psihologinja Uvodić Vranić.